Svakih nekoliko mjeseci pojavi se novi „čudesni“ režim ishrane koji obećava da će riješiti sve probleme keto dijeta, povremeni post, mesna ili sirova ishrana. U stvarnosti, većina njih ne donosi rezultate. Čak i oni koji pokazuju određene koristi rijetko daju efekat koji opravdava vrijeme, trud i mentalnu energiju koje zahtjevaju.
Onkolog Ezekiel J. Emanuel, jedan od vodećih stručnjaka u oblasti zdravstvene politike. obrazovan na Harvardu i jedan od najvećih stručnjaka za zdravstvenu politiku tvrdi da je tajna dugog i zdravog života zapravo mnogo jednostavnija. Dobra ishrana ne znači kratkoročne promjene, već stvaranje navika koje možete da održavate godinama, a ne samo nekoliko nedjelja.
Iako je uvijek važno posavjetovati se sa ljekarom prije nego što promijenite način ishrane, jer su potrebe svakog organizma drugačije, stručnjaci izdvajaju šest velikih mitova o hrani kojih bi mnogi trebalo da se oslobode.
Grickalice nisu uvijek loše
Prosječna odrasla osoba dnevno unese skoro 500 kalorija kroz grickalice, a veliki dio toga dolazi iz ultra-prerađene hrane poput čipsa, keksa i industrijskih poslastica. Ove namirnice su osmišljene tako da podstiču prejedanje.
Jedno istraživanje pokazalo je da su ljudi koji su jeli ultra-prerađenu hranu unosili više kalorija i dobili oko kilogram za samo dve nedelje, čak i kada je ukupan broj kalorija bio sličan kao kod onih koji su jeli prirodnu hranu. Ovakva hrana povezuje se i sa većim rizikom od prerane smrti.
Ipak, nisu sve grickalice štetne. Zdrave užine mogu čak poboljšati kvalitet ishrane. Orašasti plodovi, voće, jogurt, humus i povrće obezbjeđuju vlakna, proteine i zdrave masti koje duže drže sitost bez naglog skoka šećera u krvi.
Ne treba nam više proteina
Većina ljudi već unosi dovoljno proteina. Preporučena dnevna količina je oko 0,75 do 1 gram po kilogramu tjelesne težine, što je za većinu žena između 45 i 70 grama, a za muškarce između 55 i 90 grama.
Ni proteinski prahovi nisu idealno rješenje. Jedna analiza pokazala je da je čak dvije trećine tjestiranih proteinskih suplemenata sadržalo nebezbjedne količine olova.
Postoje i izuzeci. Osobe starije od 60 godina, koje sa godinama gube mišićnu masu, mogu imati koristi od nešto većeg unosa, oko 1,2 grama po kilogramu tjelesne težine. Sportisti ili ljudi koji se oporavljaju od bolesti ponekad trebaju i do 1,5 grama.
Za većinu ljudi najbolji izbor su prirodni izvori proteina poput pasulja, sočiva, jogurta i ribe.
Suplementi vlakana nisu zamjena za hranu
Samo oko sedam odsto odraslih unosi preporučenu količinu vlakana, što predstavlja ozbiljan problem.
Ishrana bogata vlaknima povezuje se sa manjim rizikom od raka debelog creva, nižom stopom dijabetesa tipa 2 i čak 31 odsto manjim rizikom od smrti usled koronarne bolesti srca.
Međutim, suplementi vlakana nisu savršena prečica. Većina njih sadrži samo jednu vrstu vlakana i ne može da nadomesti složenu kombinaciju koja postoji u prirodnim namirnicama.
Voće, povrće, mahunarke i integralne žitarice i dalje su najbolji način da podržite zdravlje crijeva.
Mliječni proizvodi sa manje masti nisu uvijek bolji
Konzumacija mliječnih proizvoda povezuje se sa manjim rizikom od dijabetesa tipa 2 i boljim rastom kod djece, bez obzira na sadržaj masti.
Ideja da mlečni proizvodi sa više masti dovode do gojenja nema čvrstu naučnu potvrdu. Naprotiv, istraživanja pokazuju da deca koja konzumiraju punomasne mlečne proizvode imaju manji rizik od prekomerne telesne težine u poređenju sa onima koji jedu verzije sa smanjenim udjelom masti. Slični trendovi primjećeni su i kod odraslih.
Važno je naglasiti da sam sadržaj masti nije presudan za zdravlje. Punomasni mlečni proizvodi mogu biti deo uravnotežene ishrane, posebno ako zamenjuju ultra-prerađene „low fat“ alternative.
Nisu sve masti loše
Decenijama se verovalo da masti goje, ali se pokazalo da to nije tačno. Zanimljivo je da su, kako je unos masti u ishrani opadao, stope gojaznosti i dijabetesa nastavile da rastu.
Zdrave masti su neophodne za organizam. Mnoge kalorične namirnice poput orašastih plodova, maslinovog ulja, punomasnih mlečnih proizvoda pa čak i tamne čokolade povezuju se sa manjim povećanjem telesne težine nego prerađene žitarice i slatkiši.
Posebno se izdvaja maslinovo ulje, naročito ekstra devičansko. Istraživanja pokazuju da čak i pola kašike dnevno može biti povezano sa 19 odsto manjim rizikom od smrti tokom gotovo tri decenije praćenja.
Vježbanjem ne možete „poništiti“ lošu ishranu
Mnogi vjeruju da dodatni trening može da nadoknadi nezdravu hranu. Nažalost, to ne funkcioniše baš tako.
Nedavno istraživanje pokazalo je da ljudi tokom dana sagorijevaju približno sličan broj kalorija bez obzira na nivo fizičke aktivnosti. Vježbanje ima brojne koristi za zdravlje, ali ne daje onaj kalorijski „bonus“ koji mnogi očekuju. Kada je riječ o tjelesnoj težini, presudno je šta i koliko jedemo.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.