Novo naučno saopštenje, koje je juče objavilo Američko udruženje za srce (AHA) u časopisu Circulation, pokazuje da je ispijanje do pet šoljica kafe od 225 ml sa kofeinom dnevno odnosno oko 400 miligrama kofeina – ne samo bezbjedno, već može pružiti i koristi za kardiovaskularno zdravlje.
S druge strane, to se ne odnosi na konzumiranje većih doza kofeina iz energetskih pića, niti na kafu s dodacima koji mogu poništiti njene blagodati, poput pavlake, šećera, zaslađivača i aromatizovanih sirupa.
Nasuprot tome, ispijanje kafe s kofeinom bez dodatog šećera, aroma ili šlaga povezano je s manjim rizikom od srčane insuficijencije, srčanih oboljenja, moždanog udara i dijabetesa tipa 2.
Tim koji stoji iza ove izjave prikupio je najnovije zdravstvene podatke o kofeinu iz niza postojećih studija koje su ispitivale njegove efekte na različite ishode, kao što su:
krvni pritisak,
holesterol,
rizik od metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti.
Pregled je pokazao da za većinu ljudi nekoliko šoljica kafe vjerovatno neće naštetiti, već čak može biti korisno, prenosi Blic.
Koristi kafe za zdravlje srca
Ovaj najnoviji rad pokazao je nekoliko koristi koje kafa i kofein mogu imati za zdravlje srca, uključujući:
Manji rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara – ispijanje dvije do četiri šoljice kafe s kofeinom dnevno povezano je s manjim rizikom od srčanih oboljenja, srčane insuficijencije i moždanog udara. Međutim, ispijanje više od četiri šoljice dnevno može povećati rizik od srčane insuficijencije.
Nema uticaja na srčani ritam – podaci koje su prijavili učesnici studije pokazuju da ispijanje jedne do tri šoljice kafe s kofeinom dnevno nije povećalo rizik od atrijalne fibrilacije niti drugih poremećaja srčanog ritma.
Važan izbor izvora kofeina
Izvor kofeina takođe je važan. Kafa i čaj mogu obezbijediti antioksidanse i druga jedinjenja koja doprinose njihovim blagotvornim efektima.Energetska pića, s druge strane, mogu sadržavati prevelike količine kofeina, a uz to i šećer te druge nezdrave sastojke.
Kada je riječ o unosu kofeina, ne postoji jedno rješenje koje odgovara svima. Ljudi metabolizuju kofein veoma različitom brzinom. Međutim, za one koji uživaju u kafi i nisu primijetili nikakve probleme povezane s kofeinom, ovaj pregled donosi ohrabrujuće rezultate jer pokazuje da umjerena konzumacija kafe može biti čak i korisna za zdravlje srca i krvnih sudova – rekao je glavni autor saopštenja dr Gregori Markus, specijalista za liječenje aritmija i zamjenik šefa kardiologije za istraživanje na Univerzitetu Kalifornije u San Francisku, ujedno i predsjednik volonterske grupe AHA koja je pripremila ovo saopštenje.
U pregledu su dr Markus i njegovi saradnici upozorili da konzumiranje više od 400 miligrama kofeina dnevno, posebno iz energetskih pića, može povećati rizik od razvoja visokog krvnog pritiska i nepravilnog srčanog ritma (aritmije).
Kofein koji se unosi putem kafe važan je dio svakodnevice miliona ljudi. Naš pregled najnovijih istraživanja pokazuje da je za većinu odraslih osoba unos do 400 miligrama kofeina dnevno, što odgovara količini od najviše pet šoljica kafe s kofeinom bez dodatog šećera i drugih dodataka, bezbjedan i ne povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti – rekao je Gregori Markus.
Ovo istraživanje fokusiralo se na povezanost kofeina s kardiovaskularnim faktorima rizika, poput krvnog pritiska i dijabetesa, kao i s različitim vrstama kardiovaskularnih bolesti, uključujući aritmije, koronarnu bolest arterija, moždani udar i srčanu insuficijenciju.
Kod pacijenata koji imaju hipertenziju utvrđeno je da kofein može povisiti krvni pritisak.
Međutim, druge studije pokazale su da je kod osoba s optimalnim krvnim pritiskom ispijanje jedne do tri šoljice kafe dnevno povezano s manjim rizikom od razvoja hipertenzije, dok ispijanje više od tri šoljice dnevno takođe nije pokazalo povećanje rizika, već naprotiv – ukazalo je na njegovo smanjenje.
Naravno, izvor kofeina igra važnu ulogu – dok energetska pića podižu krvni pritisak, ispijanje kafe može doprinijeti njegovom snižavanju.
Ovi različiti rezultati mogu se objasniti razlikama u koncentraciji kofeina i prisustvu drugih bioaktivnih jedinjenja, poput taurina u energetskim pićima i hlorogenske kiseline u kafi, koja imaju suprotne efekte na krvni pritisak – navode istraživači.
Studije analizirane u ovom pregledu dosljedno povezuju redovnu konzumaciju kafe sa smanjenim rizikom od dijabetesa tipa 2. Jedna studija pokazala je da su žene koje su pile tri ili više šoljica kafe dnevno imale 27 odsto manji rizik u odnosu na one koje nisu pile kafu, dok je druga utvrdila 30 odsto manji rizik kod osoba koje su dnevno pile pet šoljica.
Kofein, odnosno sama kafa, povezuje se i sa manjim rizikom od koronarne bolesti arterija. Meta-analiza 30 studija pokazala je da je konzumiranje do tri i po šoljice kafe dnevno povezano sa približno 10 odsto manjim rizikom od ove bolesti.
Druga studija, koja je koristila podatke iz britanske biobanke, pokazala je da je ispijanje do pet šoljica kafe dnevno povezano sa manjim rizikom od koronarne bolesti arterija u odnosu na osobe koje ne piju kafu, pri čemu se optimalnom količinom smatraju dvije do tri šoljice dnevno. Istraživači smatraju da ovaj efekat možda nije posljedica samo kofeina, već i drugih jedinjenja koja se nalaze u kafi.
Tri do četiri šoljice kafe smanjuju rizik od moždanog udara
Sličan obrazac uočen je i kada je riječ o riziku od moždanog udara.
Jedna meta-analiza pokazala je da osobe koje piju tri do četiri šoljice kafe dnevno imaju 21 odsto manji rizik od moždanog udara.
Sve u svemu, novo saopštenje Američkog udruženja za srce (AHA) zaključuje da postoji sve više dokaza kako kofein nije štetan kada se konzumira umjereno, te da kafa može imati posebno povoljan uticaj na zdravlje.
Dosljedni rezultati velikih kohortnih studija i manjih randomizovanih kontrolisanih ispitivanja potvrđuju zaključak da je umjerena konzumacija kofeina ili kafe – do 400 miligrama kofeina dnevno, odnosno oko tri do pet šoljica – bezbjedna za većinu odraslih osoba i povezana sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, uključujući koronarnu bolest srca, moždani udar, srčanu insuficijenciju i atrijalnu fibrilaciju, kao i hipertenziju i dijabetes tipa 2 – navodi se u izvještaju.
Istraživači ističu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se preciznije razdvojio uticaj kofeina od ostalih jedinjenja prisutnih u kafi, ispitali drugi izvori kofeina i utvrdilo na koji način se njegovi efekti razlikuju kod osoba sa hipertenzijom i drugim hroničnim oboljenjima.
Pozitivne strane kafe nadmašuju negativne
U prošlosti je postojala zabrinutost da bi kafa mogla biti štetna jer kofein može privremeno povisiti krvni pritisak i ubrzati rad srca, kaže dr Alan Rozanski, direktor Odjeljenja za nuklearnu kardiologiju u bolnici Maunt Sinaj Sent Luks u Njujorku.
Velike prospektivne studije i nekoliko randomizovanih ispitivanja u velikoj mjeri opovrgle su ranije zabrinutosti. Ukupan obrazac je veoma dosljedan – ljudi koji redovno piju kafu imaju bolje kardiovaskularne ishode od onih koji je ne piju, a najveće koristi uglavnom se bilježe kod umjerene konzumacije – rekao je dr Rozanski za Everyday Health.
Zašto bi kafa mogla biti dobra za zdravlje
Prema ovom pregledu, mnoge zdravstvene koristi kafe potiču od cijelog napitka, a ne samo od kofeina.
Markus smatra da se kratkotrajno povećanje krvnog pritiska koje može izazvati kofein nadoknađuje redovnim unosom.
Jedan od načina na koji kafa koristi srcu jeste to što pomaže u regulisanju nivoa natrijuma u organizmu.
Ljudi koji piju kafu mogu primijetiti da im krvni pritisak opada zbog njenog diuretičkog djelovanja, odnosno zato što podstiče izlučivanje soli putem urina – kaže Markus.
Natrijum uzrokuje zadržavanje dodatne vode u organizmu. Time se povećava količina tečnosti i pritisak u krvnim sudovima, zbog čega srce mora jače da radi.
Kafa takođe sadrži stotine jedinjenja, poput polifenola, hlorogenskih kiselina, diterpena i trigonelina, koja smanjuju oksidativni stres.
Oštećenje ćelija izazvano oksidativnim stresom jedan je od glavnih uzroka ateroskleroze, odnosno sužavanja i otvrdnjavanja arterija usljed nakupljanja plaka. Ova bioaktivna jedinjenja mogu smanjiti upalu i poboljšati zdravlje krvnih sudova – kaže dr Džon P. Higins, sportski kardiolog sa Medicinskog fakulteta Mekgavern pri Univerzitetskom centru za zdravstvene nauke u Teksasu u Hjustonu.
Istraživanja su pokazala i da ova jedinjenja mogu poboljšati odgovor organizma na insulin i podržati zdraviji metabolizam.
Kako uživati u kafi bez problema
Uživajte u kafi umjereno, kao dijelu zdravog načina života, savjetuje dr Rozanski.
Smanjite dodavanje šećera, aromatizovanih sirupa i gustih pavlaka, jer oni mogu pretvoriti kafu u visokokalorični desert, objašnjava Higins.
Pijte filtriranu kafu. Nefiltrirana kafa, poput one pripremljene u french pressu, espresa ili turske kafe, sadrži jedinjenja poznata kao diterpeni, koja mogu povećati nivo holesterola, kaže Markus.
Obratite pažnju na reakciju svog organizma, jer ljudi različito reaguju na kofein u zavisnosti od starosti, lijekova koje koriste, zdravstvenog stanja, genetike i brzine metabolizma.
Nemojte piti toliko kafe da osjetite anksioznost, lupanje srca ili probleme sa spavanjem, savjetuje dr Rozanski.
Kafa ne može zamijeniti kvalitetan noćni san. Nemojte je koristiti da prikrijete hronični nedostatak sna, jer loš san sam po sebi povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Izbjegavajte ispijanje kafe kasno tokom dana ako vam remeti san, preporučuje Higins.
Ne konzumirajte energetska pića. Prema saopštenju Američkog udruženja za srce (AHA), energetska pića ili energetski „šotovi“ mogu sadržavati tri do četiri puta više kofeina od obične kafe. Osim toga, često sadrže dodatne sastojke koji mogu povećati apsorpciju kofeina, ubrzati njegovo djelovanje, povisiti krvni pritisak i povećati rizik od kardiovaskularnih oštećenja.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.