Najnovije istraživanje sugeriše da bi zdravlje crijeva moglo da bude neka vrsta “kristalne kugle” za teška neurološka stanja, kao što je Parkinsonova bolest. Istraživači su otkrili da specifične i dramatične promjene u crijevnom mikrobiomu mogu da se pojave mnogo prije nego što se razviju prvi simptomi Parkinsonove bolesti.
Ovo otkriće, objavljeno 20. aprila u časopisu “Nature Medicine”, moglo bi potpuno da promijeni način na koji se posmatra rana dijagnostika, kako bi se na vrijeme otkrili ljudi sa visokim rizikom od Parkinsonove bolesti
Veza između stomaka i mozga
Zdravlje crijeva godinama nije tema koja se tiče isključivo nutricionista. Do sada je dokazano da je mikrobiom povezan sa varenjem, upalnim procesima, pa čak i mentalnim zdravljem, ali nova studija ide korak dalje.
Istraživači sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL) ispitali su direktnu, neraskidivu vezu između zdravlja crijeva i mozga kroz prizmu neurodegeneracije, te pronašli su jasne dokaze o povezanosti crijevnog mikrobioma i rizika od oboljevanja.
Kao i kod drugih neuroloških poremećaja, bolest je usko povezana sa komunikacijom između crijeva i mozga.
Analiza mikroba: Šta se krije u uzorcima
U ovoj studiji, istraživački tim je analizirao podatke o crijevnom mikrobiomu kod tri kategorije učesnika:
271 osoba sa već dijagnostikovanom Parkinsonovom bolešću.
43 osobe sa genetskim faktorom rizika GBA1 bez vidljivih simptoma.
150 zdravih osoba koje su činile kontrolnu grupu.
Kroz analizu uzoraka stolice, naučnici su identifikovali različite mikrobe i precizno mjerili njihove nivoe. Cilj je bio da se razumije ukupna ravnoteža u crijevima i pronađu obrasci koji se direktno povezuju sa rizikom od bolesti ili brzinom njenog napredovanja. Pored bioloških uzoraka, tim je procjenjivao motoričke i nemotorne simptome, kognitivne funkcije, ishranu i druge relevantne zdravstvene faktore.
Šokantna razlika: Četvrtina mikrobioma se mijenja
Kombinovanjem kliničkih informacija sa laboratorijskom analizom mikrobioma, naučnici su uočili značajne razlike. Kod osoba sa Parkinsonovom bolešću otkriveno je da čak 25 odsto crevnog mikrobioma ima korenite promjene, u poređenju sa zdravim pojedincima. Štaviše, obim tih promena direktno prati težinu bolesti – osobe sa uznapredovalim oblicima bolesti imale su znatno veće poremećaje u crijevnim bakterijama.
Posebno su značajni nalazi kod grupe sa GBA1 faktorom rizika. Na osnovu nemotornih simptoma, poput autonomne disfunkcije i poremećaja ponašanja u REM fazi spavanja, istraživači su dio ove grupe klasifikovali kao “prodromalni”, što je zapravo predijagnostička faza bolesti.
Ova podgrupa imala je specifično “obilje” određenih vrsta mikroba u poređenju sa zdravom grupom, ali i u odnosu na ljude sa GBA1 genom koji nisu imali nemotorne simptome. To navodi na zaključak da promjene u mibromiomu crijeva počinju godinama prije pojave prvih klasičnih simptoma i da bi ovi obrasci mogli da posluže kao rani marker bolesti.
Globalna potvrda: Od Južne Koreje do Turske
Doktorka Džuli Pilicis, načelnica neurohirurgije na Univerzitetu Arizona u Tusonu, istakla je za “Medical News Today” da je najveća snaga ove studije njena univerzalnost i stabilnost rezultata.
– Glavna snaga ove studije je to što su se ovi obrasci održali širom svijeta. Istraživači su uporedili svoje nalaze sa podacima iz studija u Sjedinjenim Državama, Južnoj Koreji i Turskoj i pronašli slične bakterijske promjene kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću svuda – kaže dr Pilicis.
Ova konzistentnost sugeriše da promjene u crijevima nisu slučajne niti lokalnog karaktera, već su suštinski dio procesa same bolesti.
Da li će ovo promijeniti način liječenja Parkinsonove bolesti
Danas se Parkinsonova bolest obično dijagnostikuje tek nakon što primjetni motorički simptomi, kao što su ukočenost, tremor ili drhtanje ruku, počnu da remete svakodnevni život. Do tada, bolest je prisutna godinama, a pogođeni neuroni uključeni su u nepovratan degenerativni proces.
Budući da trenutno ne postoji lijek, već samo tretmani za upravljanje simptomima, fokus istraživača je na ranim znakovima upozorenja. Iako novi nalazi trenutno neće promijeniti standardne medicinske protokole, oni otvaraju vrata novim pristupima.
Prema riječima dr Pilicis, potrebno je još istraživanja, posebno onih dugoročnih, prije nego što ovi podaci počnu da se koriste u svakodnevnom liječenju pacijenata. Ipak, studija predstavlja ogroman korak ka ranijem otkrivanju i potencijalnom razvoju strategija koje bi mogle da uspore ili spriječe napredovanje ove teške bolesti, piše Blic.
Pravi uzrok Parkinsonove bolesti i dalje ostaje misterija, ali i prethodne studije povezuju ovu bolest sa poremećajem crijevnog mikrobioma, kao i sa nezdravom ishranom, posebno ultraprerađenom hranom. Naučni dokazi, takođe, ukazuju na usku vezu ove neurodegenerativne bolesti sa zagađivačima životne sredine, poput pesticida.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.