Metformin, jedan od najčešće korišćenih lijekova za dijabetes tipa 2, ne djeluje samo na jetru i crijeva već i na mozak, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na miševima.
Naučnici otkrili novi način djelovanja jednog od najčešće korišćenih lijekova za dijabetesMetformin je već decenijama osnovni lijek za liječenje dijabetesa tipa 2, ali nova istraživanja pokazuju da još nije u potpunosti poznato kako on djeluje u organizmu, piše Sajens alert.
Ovaj lijek, koji je 2023. godine bio drugi najčešće propisivani medikament u Sjedinjenim Američkim Državama, naučnici su prvi put sintetisali 1922. godine. Od sredine 20. vijeka široko se koristi za liječenje dijabetesa tipa 2.
Metformin je poznat po snažnom snižavanju nivoa glukoze u krvi. Međutim, studija objavljena 2025. godine u časopisu „Sajens advanses“ (Science Advances) pokazala je da lijek utiče i na dio organizma za koji ranije nije bilo poznato da učestvuje u njegovom djelovanju – mozak.
– Opšteprihvaćeno je mišljenje da metformin snižava nivo glukoze u krvi prvenstveno tako što smanjuje njenu proizvodnju u jetri – rekao je neurobiolog Makoto Fukuda (Makoto Fukuda) sa Medicinskog koledža Bejlor (Baylor College of Medicine) u SAD kada je istraživanje objavljeno.
On je naveo da su druge studije pokazale da lijek djeluje i posredstvom crijeva.
– Odlučili smo da ispitamo mozak, jer je poznato da on ima ključnu ulogu u regulisanju metabolizma glukoze u cijelom organizmu. Istraživali smo da li i na koji način mozak doprinosi antidijabetičkom djelovanju metformina – objasnio je Fukuda.
Djelovanje lijeka složenije nego što se mislilo
Naučnici su tradicionalno smatrali da metformin snižava nivo glukoze aktiviranjem enzima u ćelijama poznatog kao AMP-aktivirana proteinska kinaza (AMP-activated protein kinase – AMPK).
Međutim, vremenom su se pojavili dokazi da bi djelovanje ovog lijeka moglo biti znatno šire. To znači da metformin možda ima do sada neprepoznate efekte kod miliona pacijenata širom svijeta.
– Decenije istraživanja postepeno su otkrile mnogo složeniju sliku djelovanja metformina. Početno shvatanje, prema kojem on posredstvom AMPK poboljšava kontrolu glukoze u jetri, prošireno je na više mehanizama djelovanja u različitim perifernim organima – naveli su Fukuda i njegov tim u naučnom radu.
Kako bi utvrdili da li se djelovanje metformina proteže i na mozak, istraživači su sproveli eksperimente na miševima. Genetski su modifikovali životinje tako da u ventromedijalnom jedru hipotalamusa (ventromedial nucleus of the hypothalamus – VMH) nemaju protein Rap1 (Rap1).
Fukudina laboratorija ranije je pokazala da Rap1 u ovom dijelu mozga pomaže u regulisanju nivoa glukoze u krvi i energetske ravnoteže kod miševa.
U novom istraživanju naučnici su željeli da utvrde da li je Rap1 u ventromedijalnom jedru hipotalamusa uključen i u djelovanje metformina. To bi značilo da lijek ne snižava nivo glukoze samo posredstvom jetre i crijeva nego i mozga.
Metformin nije djelovao kod genetski izmijenjenih miševa
Eksperiment je pokazao da metformin nije snižavao nivo glukoze kod miševa kojima je uklonjen gen Rap1, zbog čega njihove ćelije nisu mogle da proizvode taj protein.
Životinje su hranjene hranom sa visokim udjelom masti kako bi se stvorili uslovi slični dijabetesu tipa 2.
Miševi bez proteina Rap1 reagovali su na druge vrste lijekova protiv dijabetesa, uključujući insulin i agoniste receptora za glukagonu sličan peptid 1 (GLP-1). Međutim, izostanak reakcije na metformin ukazuje na to da se ovaj lijek oslanja na signalni put Rap1 u ventromedijalnom jedru hipotalamusa.
„Ovo otkriće mijenja način na koji posmatramo metformin“, rekao je Fukuda.
„On ne djeluje samo u jetri ili crijevima, već i u mozgu.“
Mozak izuzetno osjetljiv na metformin
Istraživači su zatim malu dozu metformina direktno ubrizgali u mozak gojaznih miševa. Utvrdili su da je lijek značajno smanjio nivo glukoze u njihovoj krvi.
Efekat je uočen pri dozi od samo jednog mikrograma metformina, što je nekoliko hiljada puta manje od količine potrebne kada se lijek daje oralno ili u druge dijelove organizma u istraživanjima na glodarima.
Naučnici navode da ovaj rezultat ukazuje na to da je mozak izuzetno osjetljiv na metformin.
Prema njihovim nalazima, lijek u mozgu aktivira takozvane SF1 neurone (SF1 neurons), koji učestvuju u regulisanju metaboličkih procesa, uključujući nivo šećera u krvi, apetit i energetsku ravnotežu.
Bolje razumijevanje načina na koji metformin djeluje u ventromedijalnom jedru hipotalamusa moglo bi da pomogne u razvoju novih terapija, i to ne samo za kontrolu nivoa šećera u krvi.
Ranija istraživanja na makaki majmunima pokazala su da bi svakodnevne doze metformina mogle imati potencijal da uspore starenje mozga.
Ovaj lijek se u pojedinim istraživanjima povezuje i sa efektima protiv starenja kod ljudi, zbog čega naučnici ispituju njegovu moguću ulogu u produženju životnog vijeka. Ipak, novi nalazi zasnovani su na eksperimentima na životinjama, pa su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li isti mehanizam djeluje i kod ljudi.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.