Međutim, dostupnost ne znači i potpunu bezbjednost.
Iza svakodnevne upotrebe pojedinih preparata kriju se rizici od zavisnosti, zloupotrebe i ozbiljnih neželjenih efekata, naročito kada se uzimaju u većim dozama, duže nego što je preporučeno ili bez jasne medicinske potrebe.
Neki od uobičajenih lijekova mogu da opterete jetru, srce ili nervni sistem, dok drugi mogu da izazovu fizičku ili psihološku zavisnost.
Slijedi pet često korišćenih lijekova bez recepta o kojima je važno znati više.
1. Lijekovi protiv bolova na bazi kodeina
Kodein je opioidni analgetik namijenjen ublažavanju blagog do umjerenog bola, a u pojedinim kombinacijama koristi se i za suzbijanje kašlja. U lijekovima bez recepta najčešće je udružen sa paracetamolom ili ibuprofenom.
– Nakon gutanja, tijelo pretvara kodein u morfin, koji proizvodi njegove efekte ublažavanja bola – objašnjava Dipa Kamdar, magistra farmacije i viši predavač farmaceutske prakse na Univerzitetu Kingston u Londonu.
Prema njenim riječima, najčešći neželjeni efekti kodeina su:
pospanost,
mučnina,
zatvor,
vrtoglavica.
Međutim, u većim dozama, kodein može da uspori disanje i dovede do smanjene koordinacije, a pojedine osobe su izložene povećanom riziku čak i pri uobičajenim dozama.
– Poseban rizik postoji kod takozvanih ultrabrzih metabolizatora – osoba sa genetskom varijantom enzima CYP2D6, koji kodein pretvara u morfin znatno brže i intenzivnije nego uobičajeno. Kod njih i standardne doze mogu da dovedu do povišenih koncentracija morfina u krvi i ozbiljnih neželjenih reakcija – naglašava Kamdar.
Produžena upotreba nosi rizik razvoja tolerancije na lijekove, stanja u kojem ista doza više ne postiže isti efekat, jer se opioidni receptori u mozgu prilagođavaju prisustvu lijeka.
– To može da podstakne ljude da povećavaju doze, što ujedno povećava rizik od razvoja fizičke zavisnosti. Nagli prekid uzimanja može da izazove simptome apstinencije: nemir, anksioznost, pojačano znojenje, nesanicu i razdražljivost – upozorava Kamdar.
Zbog ovih rizika, primjena kodeina treba da bude kratkotrajna i u skladu sa preporučenim dozama. U Velikoj Britaniji, na primjer, Agencija za regulaciju lijekova i zdravstvenih proizvoda ograničava pakovanja na najviše 32 tablete i preporučuje da se preparati bez recepta ne koriste duže od tri dana bez konsultacije sa ljekarom.
2. Dekongestivi za curenje nosa
Dekongestivi se koriste protiv začepljenosti nosa kod prehlade ili gripa, a dostupni su u obliku:
tableta koje sadrže pseudoefedrin,
nazalnih sprejova i kapi za nos sa aktivnim supstancama poput ksilometazolina i oksimetazolina.
Njihovo dejstvo zasniva se na sužavanju krvnih sudova u nosnoj sluznici, čime se smanjuju otok i sekrecija i privremeno olakšava disanje. Međutim, produžena ili prekomjerna primjena nazalnih sprejova može da dovede do povratne kongestije, stanja u medicini poznatog kao medikamentozni rinitis (zavisnost od kapi za nos).
– Stanje koja nastaje kada efekat lijeka oslabi, a zapušenost se vraća u još izraženijem obliku. Ovaj fenomen, poznat kao tahifilaksa, često uvodi korisnike u začarani krug sve češće upotrebe i sve slabijeg efekta – objašnjava Kamdar.
Dugotrajna prekomjerna upotreba nazalnih sprejova može da:
ošteti nosnu sluznicu,
izazove suvoću nosa ili epistaksu (krvarenje iz nosa),
a u teškim slučajevima i perforaciju nosne pregrade.
– Nerijetko se razvija i psihološka zavisnost od osjećaja trenutnog olakšanja. Zbog toga se primjena ovih preparata obično ograničava na tri do pet dana – naglašava Kamdar.
Pseudoefedrin, koji se uzima oralno, ima i blago stimulativno dejstvo na centralni nervni sistem.
– Iako su dokazi o poboljšanim sportskim performansama pomiješani, njegova stimulativna svojstva znače da se nalazi na listi supstanci zabranjenih na sportskim takmičenjima. Takođe se ilegalno koristi za proizvodnju metamfetamina, zbog čega stroge kontrole prodaje ostaju na snazi nakon analize iz 2016. godine – navodi Kamdar.
3. Tablete za spavanje
Prometazin i difenhidramin pripadaju grupi sedativnih antihistaminika, koji se bez recepta koriste kao kratkotrajna pomoć kod nesanice. Iako su prvobitno namijenjeni za liječenje alergijskih simptoma, njihov sedativni efekat doveo je do široke primjene u samoliječenju poremećaja sna.
Posljednjih godina, pojedine studije ukazuju na povezanost ovih lijekova sa porastom neželjenih ishoda, uključujući i povećanu smrtnost, što je otvorilo pitanje njihove bezbjednosti u dugotrajnoj upotrebi.
– Kod prometazina, tolerancija može da se razvije relativno brzo, pa je za postizanje istog sedativnog efekta vremenom potrebna veća doza. Dugotrajna upotreba može da dovede i do izražene povratne nesanice nakon naglog prekida terapije, što dodatno podstiče nastavak uzimanja – objašnjava Kamdar.
Poseban problem predstavlja zloupotreba ovih tableta u rekreativne svrhe.
– Prometazin se koristi kao sastojak “ljubičastog pića”, mješavine sirupa protiv kašlja sa sedativnim dejstvom i zaslađenih napitaka. Ovakva kombinacija može da izazove duboku sedaciju, usporeno disanje i povećan rizik od ozbiljnih povreda – upozorava Kamdar.
4. Sirupi protiv kašlja
Dekstrometorfan (DXM) je uobičajeni lijek za suzbijanje kašlja. Pregled studija iz 2021. godine, objavljen u “PubMed Central”, pokazao je da je to najčešći lijek koji se zloupotrebljava, a koji može da se kupi bez recepta.
– U visokim dozama, ovaj lijek blokira NMDA receptore u mozgu, što može da izazove psihoaktivne, disocijativne efekte slične ketaminu. Iako je bezbjedan u preporučenim dozama, njegovi psihoaktivni efekti izazvali su zabrinutost zbog zloupotrebe – kaže za časopis “The Conversation” Kamdar.
5. Laksativi
Stimulantni laksativi pokreću crijevne mišiće da ubrzaju pražnjenje, ali njihova zloupotreba može da bude ozbiljna.
– Osobe sa poremećajima u ishrani, sportisti u disciplinama sa ograničenom težinom ili oni koji vjeruju da svakodnevna stolica mora da bude norma, često prelaze preporučene doze ovih laksativa – kaže Kamdar i objašnjava:
– Zatvor se, u stvarnosti, definiše kao manje od tri stolice nedjeljno, a laksativi ne utiču na apsorpciju kalorija, uprkos raširenim mitovima, prenosi Blic.
Prekomjerna upotreba laksativa može da dovede do:
dehidracije,
poremećaja elektrolita,
dugoročnog oštećenja crijeva, sa potencijalno ozbiljnim posljedicama po srce i bubrege.
– Glavna pouka je jasna: lijekovi bez recepta nisu uvijek bez rizika, a bolja svijest bi mogla pomoći da ovi lijekovi budu korisni, a ne štetni – poručuje Dipa Kamdar.
Lijekovi koji mogu trajno da oštete bubrege
Lijekovi koji ugrožavaju vožnju
Šest popularnih, biljnih suplemenata koji mogu da oštete jetru
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.