Naš san se sastoji od različitih faza. Kada prelazimo iz jedne faze u drugu, doživljavamo kratke periode budnosti.
– Ljudi koji imaju dobar san to ne primjećuju. Oni se samo okrenu i ponovo zaspu – kaže Rihterova, koja radi na njemačkom Istitutu za san.
Prema njenim riječima, jedna od najvećih grešaka je gledanje na sat i to svakako treba izbjegavati kada se probudimo, jer možemo da postanemo nervozni u očekivanju stresa tokom sutrašnjeg dana.
Ako stavljamo toliki pritisak na sebe, još je manje vjerovatno da ćemo ponovo zaspati. Stručnjaci za san savjetuju da, ako već ležimo u krevetu i jednostavno ne možemo ponovo da zaspimo – u tom slučaju treba da ustanemo.
Monotone aktivnosti mogu da pomognu, kao što je slušanje mirne muzike ili opuštajuće audio-knjige, savijanje veša, pletenje nekoliko redova ili slaganje slagalice, prenijela je agencija DPA.
– Tek kada oči ponovo počnu da nam se zatvaraju, trebali bismo da pokušamo da se vratimo u krevet – rekla je Rihterova.
Postoje i tehnike koje mogu da se koriste da bismo osigurali da nam stresne misli ne unište noćni san.
– Svako veče, dva sata prije spavanja, možete da zapišete svoje brige i negativne misli. Zatim stavite svesku u fioku izvan spavaće sobe – kaže Rihterova.
Kada je u pitanju liječenje nesanice, kognitivno-bihejvioralna terapija za nesanicu je često prvi izbor. Terapija uključuje tehnike opuštanja i edukaciju pacijenata o snu i poremećajima spavanja.
– Terapija traje četiri do šest sesija od po 50 minuta i obično je uspješna – kaže Rihterova.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.