Da li to spada u prolazni oblik nuspojava, imam jaku hipohondriju oko toga- pita Nedeljko, koji ima 27 godina i akutnu psihozu.
Odgovor:
Poštovani Nedeljko,
Razumijem Vašu brigu i želim da Vam odgovorim jasno i smireno. Aripiprazol (lijek koji ste naveli) spada u grupu antipsihotika koji se koriste kod psihoza i srodnih stanja. Kao i svaki lijek, on može imati neželjene efekte, ali je važno razlikovati šta su uobičajene nuspojave, a šta rijetke i ozbiljne reakcije.
Kada je riječ o šećernoj bolesti, kod aripiprazola rizik postoji, ali je znatno manji nego kod nekih drugih antipsihotika, posebno onih starije generacije ili kod olanzapina i klozapina. Prema podacima Evropske agencije za lijekove i istraživanjima objavljenim u posljednjih pet godina, povećanje šećera u krvi se javlja kod manjeg broja pacijenata, obično u rasponu 1 do 10 na 100 liječenih osoba, a ne kod svakog desetog pacijenta. Dakle, to ne znači da ćete Vi sigurno razviti dijabetes, već da postoji mogućnost, posebno ako imate genetsku predispoziciju ili druge rizične faktore (prekomjerna težina, nezdrava ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti).
Važno je da se redovno prate laboratorijske vrijednosti – šećer u krvi, masnoće, tjelesna težina i krvni pritisak. To se obično radi svaka tri do šest mjeseci tokom terapije. Ako se promjene primijete na vrijeme, one se mogu kontrolisati pravilnom ishranom, fizičkom aktivnošću, a po potrebi i prilagođavanjem terapije.
Vaša hipohondrija, odnosno povećana briga oko zdravlja, razumljiva je jer živite sa ozbiljnom dijagnozom i koristite lijekove koji mijenjaju Vaše funkcionisanje. Moj savjet je da sve brige koje imate otvoreno podijelite sa svojim psihijatrom. On može da Vas uputi i na dodatnu podršku, na primjer psihoterapiju, koja može pomoći da bolje nosite ovakve misli i smanjite strah od bolesti.
Dakle, aripiprazol može uticati na metabolizam, ali u manjem stepenu nego mnogi drugi antipsihotici. Nije riječ o prolaznoj nuspojavi u klasičnom smislu, već o riziku koji se prati tokom cijelog liječenja. To ne znači da će se kod Vas razviti dijabetes, ali je važno da redovno kontrolišete zdravlje i da brige ne nosite sami.
Budite slobodni da o svemu razgovarate sa ljekarom koji Vas prati – to je najbolji način da budete sigurni i mirniji.
Srdačno,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić
specijalista psihijatrije
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.