Šta su zapravo palpitacije srca?
Palpitacije označavaju pojačanu svijest o radu srca – bilo da ono kuca prebrzo, preskače ili ima nepravilan ritam. Najčešće su bezopasne i mogu se javiti i kod potpuno zdravih osoba, obično zbog prolaznih faktora kao što su stres, kofein ili dehidratacija. Međutim, ako se javljaju baš u ležećem položaju, uzrok može biti način na koji taj položaj utiče na protok krvi, varenje ili pritisak na srce i okolne organe.
Zašto se lupanje srca javlja dok ležimo
Povećan pritisak na srce
Kada legnemo, posebno na lijevu stranu, krv se preraspodjeljuje u tijelu, pa može doći do blagog povećanja pritiska na srce i grudni koš. Tada srčani otkucaji postaju izraženiji. Osobe koje imaju blage promjene na srčanim zaliscima ili uvećano srce češće osjećaju ovaj fenomen.
Gorušica i refluks želudačne kiseline (GERB)
– Kiselina koja se vraća iz želuca u jednjak može iritirati vagusni nerv, koji povezuje sistem organa za varenje sa srcem. Ta iritacija može izazvati osećaj treperenja ili preskakanja srca. Refluks se često javlja kada legnete ubrzo poslije jela – objašnjava dr Basavaradž Utagi, kardiolog bolnice Fortis u Bangaloru.
Stres i anksioznost
Stres ne spava. Noćno razmišljanje o problemima može dovesti do povećanog lučenja adrenalina i kortizola – hormona stresa koji ubrzavaju ili poremete ritam srca. Osim toga, tokom noći smo svesniji tjelesnih senzacija, pa i samih otkucaja srca.
Položaj tijela tokom spavanja
Ležanje na lijevoj strani često pojačava osjećaj lupanja jer se srce u tom položaju „naslanja“ bliže grudnom zidu. Neki ljudi bolje podnose ležanje na leđima ili sa uzdignutim uzglavljem, jer se tada pritisak na srce smanjuje.
Stimulatori i kasne navike
Kofein, nikotin, alkohol ili energetska pića pred spavanje mogu izazvati palpitacije. Oni stimulišu nervni sistem, ubrzavaju rad srca i menjaju ritam otkucaja. Čak i tamna čokolada ili pojedini lijekovi mogu imati sličan efekat.
Hormonski i metabolički faktori
Hormonske promjene – naročito tokom trudnoće ili menopauze – često su praćene palpitacijama u mirovanju. Takođe, poremećaji rada štitne žlijezde (npr. hipertireoza) mogu izazvati ubrzan rad srca koji se posebno osjeća tokom odmora.
Kako spriječiti i ublažiti palpitacije noću?
Jedite lagane večere i izbjegavajte kofein u večernjim satima. Ostavite bar dva do tri sata između obroka i odlaska u krevet.
Spavajte s uzdignutim uzglavljem. Dodatni jastuk može ublažiti gorušicu i pritisak u grudima.Opustite se pre spavanja. Duboko disanje, meditacija ili lagano istezanje mogu sniziti nivo hormona stresa.
Pijte dovoljno vode i vodite računa o ravnoteži elektrolita (posebno magnezijuma i kalijuma).
Obratite se ljekaru ako se palpitacije često javljaju ili traju duže od nekoliko minuta. One mogu biti znak poremećaja ritma srca ili problema sa štitnom žlijezdom.
Noćne palpitacije su najčešće bezopasne i rezultat su prolaznih faktora kao što su stres, refluks ili položaj tela. Ipak, ako su učestale, praćene vrtoglavicom, bolom u grudima ili otežanim disanjem, važno je da se obratite ljekaru. Praćenjem okidača i zdravim životnim navikama moguće je značajno poboljšati rad srca i kvalitet sna.
Najčešće postavljana pitanja
Da li su noćne palpitacije opasne?
Ne uvijek. Povremene su obično bezopasne, ali ako se javljaju često ili uz simptome poput bola u grudima, vrtoglavice ili gušenja, potražite lekarsku pomoć.
Da li položaj spavanja utiče na pojavu palpitacija?
Da. Ležanje na lijevoj strani može pojačati osećaj lupanja srca zbog promene pritiska u grudnom košu i položaja srca.
Kada treba ići kod lekara zbog palpitacija?
Ako su učestale, traju više od nekoliko minuta ili su praćene nelagodom u grudima, vrtoglavicom ili otežanim disanjem.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.