Doktor Prabu Selvam iz Americares naglašava da rast temperature povećava rizik od dehidracije.
– Kada dođe do dehidracije, srce i pluća moraju jače raditi kako bi kiseonik i krv stigli do organa.Oni koji već imaju hronične zdravstvene probleme suočavaju se sa dodatnim stresom usled visokih temperatura, što njihova tela jednostavno ne mogu adekvatno da podnesu kao zdrave osobe – dodao je.
– Ljudi sa oboljenjima jetre ili pluća su posebno ugroženi – rekao je Selvam. “Važno je napomenuti da su osobe koje su socioekonomski ugrožene, bez smještaja ili koje žive u stanovima bez klima uređaja, posebno izložene riziku od toplote. Među njima, osobe sa zdravstvenim problemima su izložene još većem riziku.”
Problemi sa bubrezima
Nepoznavanje stanja bubrega i visokih temperatura može biti opasna kombinacija. Osobe sa visokim krvnim pritiskom ili dijabetesom su posebno u opasnosti, budući da su to glavni uzroci bubrežnog zatajenja, prema CDC-u. Ostali faktori rizika za bolesti bubrega uključuju gojaznost, srčana oboljenja, porodičnu anamnezu, starije godine, nepravilnu veličinu ili strukturu bubrega i dugotrajnu upotrebu lijekova protiv bolova.
Važno je konzumirati dovoljno vode. Tokom vježbanja, rada na otvorenom ili boravka na visokim temperaturama, preporučuje se unositi jednu čašu vode svakih 15 do 20 minuta. Voda je najbolje piće jer sokovi, kafa i energetska pića često sadrže visok nivo šećera i kofeina. Pretjerano konzumiranje energetskih pića može ubrzati rad srca, dodatno opterećujući tijelo.
Tokom ekstremnih vrućina važno je unositi hranu bogatu elektrolitima. Namirnice koje sadrže visok nivo elektrolita kao što su fosfor, magnezijum, kalijum, hlorid, kalcijum i natrijum uključuju avokado, banane, citrusno voće, brokoli, leću, pečurke, orahe i sjemenke suncokreta ili bundeve, prenosi Najžena.
Opasnosti za trudnice
Prema stručnjacima, trudnoća je rizično vreme kada je riječ o pregrevanju tela, jer visoke temperature mogu naštetiti i majci i razvoju fetusa. Trudnice su sklone dehidrataciji i teže se mogu rashladiti znojenjem jer pokušavaju da rashlade i fetus i svoje tijelo.
Dehidratacija može dovesti do ranih kontrakcija, prema American Heart Association. Takođe može povećati rizik od napada, vrtoglavice i nesvestice.
Pregrijavanje tijela može dovesti do strukturnih promjena u srcu fetusa i defekata neuralne cijevi, što može rezultirati stanjima kao što je spina bifida, navodi American Heart Association. Studija iz 2019. predviđa porast broja srčanih mana kod fetusa između 2025. i 2035. godine zbog globalnog zagrijavanje.
Uticaj toplote na kognitivne i mentalne sposobnosti
Toplota opterećuje mozak, utičući na sposobnost razmišljanja, planiranja, pažnje i kontrole impulsa, tvrde stručnjaci. Visoke temperature ubrzavaju rad srca, mogu smanjiti krvni pritisak i oslabiti mentalnu obradu, a ove promjene mogu ostati i nakon što se tijelo ohladi. Studije su pokazale da sposobnost rješavanja kognitivnih konflikata može ostati narušena – što može objasniti zašto se rasprave često zahuktavaju kad je vruće.
Osobe koje imaju poremećaje pažnje, anksioznost, depresiju i druga stanja mentalnog zdravlja mogu teže podnijeti visoke temperature.
Laksativi i diuretici takođe mogu doprineti dehidrataciji. Beta-blokatori, koji se koriste za kontrolu nepravilnih srčanih ritmova, mogu usporiti cirkulaciju krvi u koži.
Drugi lijekovi koji povećavaju rizik od bolesti povezanih s toplotom uključuju antipsihotike kao što su benzodiazepini, koji smanjuju anksioznost i pomažu u kontroli grčeva mišića. Rizik je takođe povećan kod korisnika blokatora kalcijumskih kanala, koji se koriste za snižavanje krvnog pritiska, i lijekova za štitnjaču.
Uticaj godina
Starije osobe, posebno one starije od 70 godina, i mala djeca imaju najveći rizik od toplote.
-Za starije pacijente koji već imaju ozbiljne zdravstvene probleme, samo nekoliko sati na temperaturama od 26°C ili više može biti dovoljno da dožive ozbiljne toplotne bolesti poput toplotne iscrpljenosti ili udara – upozorio je Selvam.
Djeca su izložena povećanom riziku zbog svoje fizičke aktivnosti, rekao je Selvam.
– Dok odrasli možda provode vrijeme u kancelariji tokom dana, deca su često fizički aktivna, čak i napolju u vrućini – istakao je. “Tokom školskih aktivnosti, deca često nemaju redovnu pristup tečnosti, osim ako ih nastavnici ne podstiču.”
Svi koji se izlažu visokom fizičkom naporu tokom vrućine su izloženi povećanom riziku, dodao je Selvam.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.