Medicina

Evo ko bi trebalo da bude posebno oprezan: Da li je PLIVANJA U HLADNOJ VODI opasno za srce

Ljeti mnogi ljudi traže osvježenje u moru, ali iznenadni ulazak u hladnu vodu nije uvijek bezopasan. Iako većina ljudi neće imati ozbiljne posljedice, kod nekih pojedinaca temperaturni šok može izazvati opasne promijene u funkciji srca.

Evo ko bi trebalo da bude posebno oprezan: Da li je PLIVANJA U HLADNOJ VODI opasno za srce
FOTO: GEORGI LICOVSKI/EPA

Evo zašto se preporučuje postepeno hlađenje prije ulaska u more.

Osjetljivost organizma na temperaturni šok

Ljudi su toplokrvna bića koja održavaju konstantnu tjelesnu temperaturu. Za razliku od nekih životinja koje usporavaju sve vitalne funkcije tokom hibernacije kako bi sačuvale energiju, ljudsko tijelo ne može na ovaj način da reaguje na velike promjene temperature.

Ljeti se štitite od pregrijavanja širenjem krvnih sudova u koži i znojenjem, dok zimi koristimo toplu odjeću i grijane prostore kako biste održali normalnu tjelesnu temperaturu. Svi ovi mehanizmi omogućavaju da metabolički procesi u tijelu nesmetano funkcionišu.

Ljudi se sunčaju uz rijeku
FOTO: MIHAJLO POPOVIĆ/RINGIER

Šta se dešava kada iznenada uđete u hladno more?

Nagli ulazak u hladnu vodu može izazvati temperaturni šok. Pošto se tijelo ne može odmah prilagoditi hladnoj vodi, reaguje kao da se suočava sa ozbiljnom prijetnjom.

U takvoj situaciji dolazi do naglog oslobađanja adrenalina, hormona koji se oslobađa u svim stresnim okolnostima kada je potrebna brza reakcija. Ovo ogromno oslobađanje adrenalina utiče na srce, odnosno na ubrzano stvaranje srčanih impulsa u provodnom centru (sinusnom atrijalnom čvoru koji se nalazi u desnoj pretkomori).

Broj otkucaja srca naglo se povećava zbog potrebe da se „pobjegne od prijetnje“ koja ugrožava preživljavanje. Da bi se pobjeglo od bilo kakve prijetnje, potrebno je upumpati što više krvi u krvne sudove kako bi mišići dobili dovoljno kiseonika i hranljivih materija, prenosi  Adiva.hr, Zdravlje.Kurir.rs.

Uticaj hladne vode na srčani ritam

Velike količine adrenalina ne utiču samo na normalni centar koji kontroliše funkciju srca, već mogu stimulisati stvaranje impulsa i u drugim dijelovima srčanog provodnog sistema.

U rijetkim slučajevima to može dovesti do izrazito nepravilnog, haotičnog srčanog ritma, ventrikularne fibrilacije. Srce tada ne može efikasno da pumpa krv, a stanje je po dejstvu ekvivalentno srčanom zastoju i zahtjeva hitnu medicinsku pomoć.

Važno je naglasiti da se ova reakcija ne javlja kod svih ljudi i da je, srećom, veoma rijetka.

Zašto su i mladi, zdravi ljudi u opasnosti?

Poznate su situacije u kojima mladi ljudi, nakon intenzivne fizičke aktivnosti, pregrijani i znojavi, iznenada skaču u hladnu rijeku ili more kako bi se rashladili. Upravo tada može doći do jakog temperaturnog šoka koji, u rijetkim slučajevima, izaziva opasne poremećaje srčanog ritma.

Takvi događaji mogu se desiti čak i kod ljudi koji su potpuno zdravi, odlični plivači ili se aktivno bave sportom.

Ko je u većem riziku od komplikacija

Nažalost, nije moguće unaprijed znati kako će tijelo pojedinca reagovati na naglu promjenu temperature. Neki ljudi mogu imati urođenu sklonost ka ozbiljnim poremećajima srčanog ritma, a da toga nisu ni svjesni, jer ranije nisu imali nikakve simptome.

Kako bezbjedno da uđete u vodu?

Najjednostavnija i najefikasnija preventivna mjera jeste izbjegavanje naglih skokova u hladno more ili rijeku, posebno nakon sunčanja ili fizičkog napora.

Preporučuje se postepeno hlađenje tijela – prvo pokvasite noge, ruke i grudi, a zatim polako uđite u vodu kako bi tijelo imalo vremena da se prilagodi.