Ishrana

VEĆINA LJUDI OVO RADI 3 navike u ishrani koje mogu da oštete želudac

Želudac je organ koji je usko povezan sa nervnim sistemom, što znači da stres, emocije i način na koji jedemo mogu direktno uticati na varenje.

VEĆINA LJUDI OVO RADI 3 navike u ishrani koje mogu da oštete želudac
FOTO: FREEPIK

Dr Duong Thi Phuong sa Odjeljenja za ishranu Univerzitetske bolnice za medicinu i farmaciju, kampus Linh Dam u Vijetnamu je izdvojila tri uobičajene navike koje mogu povećati rizik od problema sa varenjem.

Prebrzo jedenje ili jedenje uz ometanja

Jedenje dok radimo, gledamo u telefon ili smo pod stresom može ometati proces varenja, jer utiče na lučenje želudačne kiseline i enzima za varenje.

Ako jedemo prebrzo i hranu ne sažvaćemo dovoljno, želudac je dodatno opterećen i mora više da radi kako bi razgradio hranu. Nedovoljno žvakanje i stres mogu smanjiti apsorpciju hranjivih materija, a istovremeno povećati verovatnoću nadutosti, lošeg varenja i drugih digestivnih tegoba.

Kasna večera i odlazak u krevet ubrzo poslije jela

Večera neposredno pred spavanje ili odlazak u krevet odmah poslije obroka još je jedna nezdrava navika. U zavisnosti od vrste hrane, varenje može trajati od dva do više od šest sati.

Ako legnemo prije nego što želudac završi sa varenjem, povećava se rizik od vraćanja želudačne kiseline (refluksa), dok mogu biti narušeni i kvalitet sna i opšte zdravlje.

Previše vode tokom obroka

Iako mnogi vjeruju da veća količina vode pomaže varenju, prekomjerno unošenje tečnosti tokom obroka može razblažiti želudačnu kiselinu i smanjiti efikasnost varenja. Kada se u želucu istovremeno nalaze hrana i velika količina tečnosti, želudac takođe mora više da radi kako bi izmiješao i obradio sadržaj.

Ljekari preporučuju da se ukupna količina tečnosti tokom obroka, uključujući supu, ograniči na najviše 200 ml, dok se 50 do 100 ml smatra idealnom količinom.

Za zdravije varenje, stručnjaci savjetuju da svaki obrok traje 20 do 30 minuta i da se svaki zalogaj sažvaće 20 do 50 puta prije nego što se proguta. Obratiti pažnju na ukus, teksturu i izgled hrane takođe može podstaći varenje i pomoći organizmu da prepozna kada je sit, čime se smanjuje rizik od prejedanja.

Pročitajte još

Ljekari takođe preporučuju tri redovna obroka dnevno, bez preskakanja doručka, kao i izbjegavanje jako prerađene, masne, slane i dimljene hrane. Tokom obroka savjetuje se i izbjegavanje svega što odvlači pažnju.

Osobe koje imaju čir na želucu ili druge probleme sa varenjem trebalo bi da izbjegavaju da budu previše gladne, ali i da se prejedaju. Ograničavanje alkohola i duvana, kao i izbjegavanje začinjene i kisele hrane, uz češće i manje obroke, može pomoći u ublažavanju simptoma.

Neke namirnice bogate skrobom, poput hljeba, takođe mogu pomoći u vezivanju želudačne kiseline i smanjenju neprijatnosti, piše Ona.rs.