Ovo otkriće bi moglo da otvori put korišćenju biljaka kao “biofabrika” za održivu proizvodnju alternativnih namirnica koje imitiraju proizvode životinjskog porijekla, prenosi Ansa.
Istraživači su do transgenih biljaka došli primjenom tehnike biolistike, kojom su u hloroplaste biljnih ćelija unijeli optimizovane verzije gena svinjskog mioglobina.
Nakon potvrde uspješnog unošenja DNK, biljke su uzgajane do zrelosti, a analize su pokazale da je gen za mioglobin prenijet i na narednu generaciju.
Naučnici navode da su genetski modifikovane biljke ostale zdrave i plodne i da nisu pokazale značajne promjene u procesu fotosinteze.
Kod salate je izmjereno oko 810 miligrama mioglobina po kilogramu suve mase, dok je kod duvana količina iznosila oko 800 miligrama po kilogramu.
Iako je nivo ovog proteina i dalje oko 10 puta niži nego u životinjskom mišićnom tkivu, istraživači ocjenjuju da bi velika produktivnost biljnih kultura mogla da omogući prinose uporedive sa stočarskom proizvodnjom, uz manju potrošnju vode i zemljišta i smanjene emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Prema njihovim navodima, mioglobin iz biljaka mogao bi da se koristi kao sastojak za poboljšanje boje, ukusa i nutritivne vrijednosti biljnih zamjena za meso, dok bi genetski modifikovana salata u budućnosti mogla da se koristi i kao direktna namirnica.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.