Ishrana

Jednostavna navika za bolju probavu: Evo šta se dešava ako REDOVNO JEDETE mrkvu

Sve češće se govori o tome da jedna sirova mrkva dnevno može poboljšati varenje. Iako za to postoji određena logika, nutricionisti upozoravaju da nema ničeg magičnog u pravilu „jedna šargarepa dnevno“.

mrkva u bašti
FOTO: FREEPIK

Da li jedna mrkva dnevno pomaže varenju?

Jedna srednja mrkva sadrži oko 1,5 grama vlakana, dok je preporučeni dnevni unos za odrasle oko 25 do 38 grama.

– Hoće li jedna mrkva potpuno transformisati vašu probavu? Ne – kaže registrovana dijetetičarka Alison Neov.

BINGO SUPERMARKET , MRKVA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Istraživanja koja se posebno bave uticajem mrkve na varenje su ograničena, a nema dovoljno dokaza da samo jedna sirova šargarepa dnevno ima poseban efekat na zdravlje crijeva.

Mnogo je važnija ukupna ishrana i raznovrsnost namirnica.

– Da biste promijenili crijevni mikrobiom, važno je jesti raznovrsno voće, povrće, pasulj, integralne žitarice i mahunarke tokom dana, a ne fokusirati se samo na jednu namirnicu – objašnjava Neov.

Pročitajte još

Kako mrkva može pomoći?

Mrkva sadrži rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna. Nerastvorljiva vlakna povećavaju zapreminu stolice i pomažu njenom kretanju kroz digestivni sistem, dok rastvorljiva vlakna mogu podržati korisne crijevne bakterije.

Mrkva sadrži i vlakna RG-I, za koja istraživanja pokazuju da mogu imati prebiotski efekat, prenosi Ordinacija.vecernji.hr, Zdravlje.Kurir.rs.

Sirova ili kuvana?

Većina ljudi može bez problema da jede sirovu mrkvu, ali osobama sa osjetljivim digestivnim sistemom, IBS-om ili pogoršanjem inflamatorne bolesti crijeva kuvana šargarepa može biti lakša za varenje.

Žena sa mrkvama u rukama
FOTO: FREEPK

– Kuvanje mrkve je omekšava i može je učiniti lakšom za varenje – kaže registrovana dijetetičarka Lindzi Hol.

Kuvanje takođe povećava bioraspoloživost beta-karotena, pa i sirova i kuvana mrkva imaju mjesto u zdravoj ishrani.

Može li previše mrkve da škodi?

Veoma velike količine mrkve tokom dužeg perioda mogu izazvati karotenemiju, zbog nakupljanja beta-karotena, pri čemu koža može poprimiti žućkastu ili narandžastu boju. Stanje je bezopasno i uglavnom se povlači nakon smanjenja unosa beta-karotena.

Jedna mrkva nije dovoljna

Mrkva može biti dobar način da unesete više vlakana i povrća, ali ne treba očekivati da će rešiti zatvor ili potpuno promeniti zdravlje crijeva.

– Drago mi je što ljudi postaju zainteresovani za konzumiranje više povrća, ali ono što je zaista važno jeste veličina porcije, raznovrsnost i kako se određena hrana uklapa u cjelokupnu ishranu – zaključuje Neov.