Zapravo, ako je protein vaša opsesija, može da nas odvlači od drugih hranljivih materija koje su tijelu takođe potrebne.
Prema kardiolozima i istraživačima ishrane, pravi nedostatak proteina je “gotovo nemoguć” u SAD-u, osim ako neko ozbiljno ne ograničava unos kalorija ili ima određeno medicinsko stanje. Ovdje ćemo objasniti zašto stalno jurenje za ciljevima unosa proteina nije neophodno i na koje druge nutrijente treba da obratite pažnju.
Zašto je vrijeme da prestanete da brinete o proteinima?
Protein jeste važan, ali “hajp” oko njega je možda otišao predaleko. Između fitnes influensera koji promovišu izazove od 200 grama dnevno i bezbroj reklama za visokoproteinske grickalice, lako je povjerovati da ne unosite dovoljno. Realnost je da vjerovatno unosite dovoljno.
Većina ljudi zadovoljava ili čak premašuje dnevne potrebe za proteinima jednostavno kroz uravnoteženu ishranu. Zvanična preporuka je 0,8 grama proteina po kilogramu tjelesne mase, što znači da osobi koja ima oko 90 kg treba približno 73 grama dnevno. To se lako postiže kroz uobičajene obroke koji uključuju meso, jaja, mliječne proizvode, mahunarke ili žitarice.
Istraživač ishrane sa Stanforda, Kristofer Gardner, objasnio je da preporučena količina proteina već uključuje sigurnosnu marginu, osmišljena je tako da pokrije potrebe 97,5% populacije. Drugim riječima, ne morate da premašujete svoj cilj da bi bio “siguran”. Ipak, Amerikanci i dalje jure veće brojke.
Veći problem je ono što se zanemaruje. Dok brojimo grame proteina, mnogim Amerikancima nedostaju vlakna, gvožđe i vitamin D – nutrijenti koji imaju ključnu ulogu u varenju, imunitetu i energiji. Više od 90% Amerikanaca ne dostiže preporučeni dnevni unos vlakana, a taj nedostatak se povezuje sa problemima sa crijevima i porastom slučajeva raka debelog crijeva.
Dakle, iako je protein važan, pravi izazov je unijeti dovoljno svega ostalog.
Na koje nutrijente treba obratiti pažnju pored proteina?
Kada prestanete da brinete o proteinima, možete da se fokusirate na nutrijente koje možda treba povećati. Evo nekoliko na koje stručnjaci skreću pažnju:
Vlakna
Nalaze se u voću, povrću, mahunarkama i integralnim žitaricama. Podržavaju zdravlje crijeva, stabilizuju šećer u krvi i snižavaju holesterol. Većini odraslih potrebno je oko 25 do 38 grama dnevno, znatno više nego što većina unosi.
Gvožđe
Nizak nivo gvožđa može izazvati umor i slabiju koncentraciju. Crveno meso, sočivo, spanać i obogaćene žitarice su dobri izvori. Biljne izvore gvožđa kombinujte sa vitaminom C radi bolje apsorpcije.
Vitamin D
Posebno zimi lako dolazi do manjka. Sunčeva svjetlost pomaže, ali i namirnice poput lososa, jaja i obogaćenog mlijeka mogu nadoknaditi razliku.
Zdrave masti
Avokado, orašasti plodovi, sjemenke i maslinovo ulje podržavaju zdravlje srca i mozga i pomažu tijelu da apsorbuje vitamine rastvorljive u mastima poput A, D i E.
Ako vaš tanjir uključuje raznobojno povrće i voće, integralne žitarice i kvalitetne masti i proteine, vjerovatno unosite sve što vam je potrebno.
Opsesivno praćenje unosa proteina može djelovati kao kontrola, ali je često nepotreban napor. Stručnjaci se slažu da ako jedete kada ste gladni, ostajete aktivni i fokusirate se na pravu hranu, tijelo će samo “odraditi matematiku” umjesto vas, piše Ona.rs.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.