Pored toga, među onima koji redovno jedu brzu hranu, rizik da prežive moždani ili srčani udar je smanjen za 10%, dok ishrana bogata UPF povećava ukupan rizik od rane smrti za 4%.
Ultra-prerađena hrana uključuje proizvode kao što su čips, industrijski proizvedeni kolači, keksi i upakovani proizvodi od mesa. Često sadrže velike količine soli, šećera, industrijskih boja, pojačivača ukusa i emulgatora. Ovakvi proizvodi prolaze kroz brojne industrijske procese koji narušavaju prirodnu strukturu hrane, što izaziva nagli porast nivoa šećera u krvi, smanjuje osjećaj sitosti i oštećuje crijevnu mikrobiotu.
Najveći rizik
Studija, objavljena u časopisu The Lancet Regional Health – Europe, pratila je navike u ishrani i zdravstvene rezultate 428.728 učesnika iz devet evropskih zemalja tokom skoro 16 godina. Učesnici su bili u dobi od 35 do 74 godine, a njihova ishrana je rangirana prema količini ultra-obrađene hrane koju su konzumirali.
Najveći rizik je identifikovan za Parkinsonovu bolest. Ljudi čija je ishrana sadržala najmanje 13,7% UPF imali su 23% veće šanse da umru od ove bolesti. Iako sama Parkinsonova bolest ne uzrokuje smrt, ona stavlja dodatni stres na tijelo, čineći ga podložnijim smrtonosnim infekcijama. Takođe, ishrana bogata UPF povećava rizik od smrti od digestivnih bolesti za 12%, moždanog udara za 11%, a kardiovaskularnih problema za 5 do 9%.
Prednosti zamjene ultra-obrađene hrane
U drugom dijelu istraživanja, naučnici su simulirali efekat zamijene 10% dnevnog unosa UPF svježim voćem i povrćem. Ova promjena je smanjila rizik od smrti od Parkinsonove bolesti za 22%, digestivnih bolesti za 18%, moždanog udara za 13% i srčanih problema za 11 do 12%.
– Promovisanje konzumiranja minimalno prerađene hrane, uz smanjenje unosa visoko prerađene hrane, moglo bi da bude ključno za zdravlje – navode autori studije.
Studija je otkrila značajne razlike u potrošnji UPF među evropskim zemljama. Norveška je zabilježila najveći udeo UPF u ishrani, sa skoro 23% hrane koja se konzumira po težini. Slijede Velika Britanija (20%) i Njemačka (17%). S druge strane, najniže učešće imale su Francuska, Španija i Italija sa 7%, 8% i 10% hrane iz kategorije UPF.
Kritike i ograničenja istraživanja
Iako rezultati pružaju vrijedan uvid, autori studije ističu ograničenja. Navike u ishrani učesnika zabilježene su tek na početku studije, što znači da su se mogle promijeniti tokom vremena. Osim toga, studija je opservacione prirode, tako da ne može direktno da dokaže da je UPF uzrok zdravstvenih problema.
Stručnjaci upozoravaju i na nejasnoće u definisanju UPF. Na primjer, postoji razlika između visokokaloričnih gotovih jela i hljeba od integralnog brašna, koji, iako spada u UPF, može imati određene zdravstvene prednosti.
Ova studija pruža dodatne dokaze o štetnosti ultra-prerađene hrane za zdravlje, ali i naglašava prednosti zamjene dijela dnevnog unosa zdravijim alternativama. Sa povećanjem globalne potrošnje UPF, podsticanje zdravijih navika u ishrani postaje neophodnost za očuvanje javnog zdravlja, prenosi Krstarica.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.