Medicina

Insulinska rezistencija kao uzrok neplodnosti

Kao jedna od čestih uzroka steriliteta kod žena je insulinska rezistencija, koja je sve više zastupljena u posljednje vrijeme i to ne isključivo kod gojaznih žena, naprotiv mnogo je onih sa niskim vrijednostima tjelesnog sastava koji imaju problem sa IR. Ako gledamo statistički, mogu da kažem da 90% mojih pacijenata upravo ima insulinsku rezistenciju, ali i druga udružena oboljenja, koja mogu biti kako uzrok tako i posljedica IR.

Insulinska rezistencija kao uzrok neplodnosti
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Liječenje insulinske rezistencije često može omogućiti ženi da zatrudni, iako su ponekad neophodni dodatni tretmani za plodnost. Da bi razumjeli bolje, moramo da znamo šta se u stvari dešava. Insulin je hormon koji proizvodi pankreas koji signalizira tijelu da smanji šećer u krvi unoseći više šećera u ćelije. Kada tijelo postane otporno na insulin, šećer u krvi raste. Insulinska rezistencija može dovesti do neredovne ovulacije ili izostanka ovulacije što kao posljedicu ima upravo neplodnost. Neki uobičajeni znaci nepravilne ovulacije uključuju nedostatak menstruacije, česte menstruacije ili nepravilan vremenski period između menstruacija. Ako je ishrana saveznik u ovom izazovu, vrlo brzo možemo doći do željenih rezultata. Svakako u zavisnosti od ozbiljnosti problema, IR možemo da liječimo i uz kombinaciju ishrane i odgovarajuće terapije, ali to nikad ne smijemo na svoju ruku da radimo, samo uz savjete i stručno mišljenje endokrinologa i ginekologa.

Tražite savjet ili podršku? Kliknite ovdje i besplatno postavite pitanje za mastera ishrane i suplementacije za neplodnost Dajanu Švraka Milutinović.

Ishrana koja bi nam pomogla u ovom procesu kako regulacije insulina, tako i povećanju plodnosti bila bi sigurno Mediteranska ishrana, koja je bogata vlaknima, zdravim mastima, svježim namirnicama poput voća i povrća. U ovom slučaju, moramo da biramo namirnice niskog glikemijskog indeksa, pa tako za voće bi birali bobičasto voće svježe ili zaleđeno, jabuke, kruške, kajsije. Što više zelene salate i lisnatog povrća koji će nam regulisati i crvenu floru koja ima važnu ulogu u regulaciji IR. Mnoga istraživanja pokazuju da biljna ishrana ima dosta pozitivnog uticaja na rješavanje insulinske rezistencije.

Riba i bijelo meso treba da bude prvi izbor mesa, dok crveno meso treba da ograničimo. Kako nam je važno da unosimo dovoljno proteina kako bi poboljšali kvalitet jajnih ćelija, važno je da vodimo računa da u svakom obroku imamo proteine, ali da nam ishrana bude bogata svježim povrćem i salatama, kao i voćem niskog GI. Tako za doručak možemo birati jaja sa povrćem, saltom i hljebom bez glutena ( zbog često udruženih bolesti štitne žlijezde, gde je preporuka ishrana bez glutena), ovsena kaša sa chia sjemenkama i bobičastim voćem i vodom ili neki hljeb sa humusom i povrćem.

Povrće koje obično sadrži malo ugljenih hidrata i puno dijetalnih vlakana, sadrži vitamine i minerali koji su neophodni za funkcionisanje tijela. Ovo uključuje metabolizam glukoze. Pored toga, povrće sadrži polifenole, koji su biljna jedinjenja koja djeluju kao antioksidansi. Važno je unijeti što širi izbor povrća, pa tako lisnato povrće, kao što su spanać i kelj, bogato je kalijumom, antioksidansima i vitaminima A, B, C iK. Crveno povrće, uključujući paprike, paradajz, ljubičasti kupus i rotkvice doprinose polifenole kao što jeantocijanin, koji može poboljšati insulinsku rezistenciju. Cjelovite žitarice takođe imaju važnu ulogu, cijela zrna sadrže sva tri dijela semena, što ih čini boljim izvorom vlakana, što može poboljšati sitost i pomoći tijelu da upravlja nivoima glukoze. Ovo su složeni ugljeni hidrati koji su preporučeni kod insulinske rezistencije. Primjer namirnica su Brašno od cijelog zrna, braon pirinač, ovsena kaša koja nam je sjajan izbor za doručak, ječam i slično.

Mahunarke su izvor dijetetskih vlakana i polifenola, proteina. Kroz studije se pokazalo se da mahunarke (kao što su grašak, slanutak, crni pasulj i sočivo) poboljšavaju osjetljivost na insulin.

Protein je makronutrijent koji pomaže vašem tijelu u izgradnji i održavanju mišića i tkiva. Neprestano naglašavam važnost proteina u samom procesu pripreme za trudnoću i da u ovom period treba da unosimo nešto više nego što je to obično. Konzumiranje više kalorija iz proteina može pomoći u poboljšanju i regulaciji težine i nivoa glukoze. Izvori nemasnih proteina uključuju živinu, tofu, mahunarke, kinou, ribu.

Zdrave masti imaju isto tako važnu ulogu kako u regulaciji IR, tako i u postizanju željene trudnoće. Pokazalo se da dijete koje sadrže mononezasićene masne kiseline, poput onih koje se nalaze u maslinovom ulju, orašastim plodovima i avokadu, podstiču gubitak težine i poboljšavaju osetljivost na insulin.

Iz svega navedenog, vidimo da uz balansiranu ishranu možemo prevenirati razna oboljenja, ali da ishrana može biti dodatna terapija kod insulinske rezistencije, neplodnosti i mnogih drugih klinički stanja.

Smisao je da spriječimo na vrijeme moguće komplikacije ili da ishranu uvrstimo kao dodatnu terapiju.

Dajana Švraka Milutinović, master ishrane i suplementacije za neplodnost