Medicina

Ne strada samo srce od vrućine: Šta visoke temperature rade PLUĆIMA, JETRI i bubrezima

Visoke temperature ne izazivaju samo žeđ, pojačano znojenje i malaksalost. Kada vrućina traje danima, organizam ulaže veliki napor da održi normalnu tjelesnu temperaturu, a posljedice mogu da osete srce, mozak, pluća, jetra i bubrezi.

Toplotni talas u Madridu
FOTO: BURAK AKBULUT/ANADOLIJA

Posebno su ugroženi stariji, osobe sa hroničnim bolestima i oni koji koriste određene lijekove, upozoravaju stručnjaci.

Srce radi brže, pritisak pada

Kada je dugo izložen vrućini, organizam pokušava da se rashladi širenjem krvnih sudova, kako bi više krvi stiglo do površine kože i oslobodilo višak toplote. Ako to nije dovoljno, aktiviraju se znojne žlijezde, ali se znojenjem gubi tečnost. Dr Luk Pouls, pomoćnik kliničkog direktora zdravstvenih klinika Bupa Global and UK, objašnjava da gubitak tečnosti može da dovede do pada krvnog pritiska, zbog čega srce počinje brže da kuca i radi pod većim opterećenjem kako bi održalo cirkulaciju i pomoglo telu da se rashladi.

– Osobe sa srčanim i drugim hroničnim bolestima, kao i one koje koriste pojedine lijekove, zbog toga su posebno osetljive na visoke temperature – upozorava dr Pouls. 

FOTO: FREEPIK
FOTO: FREEPIK

Među terapijama koje zahtijevaju dodatni oprez tokom velikih vrućina su diuretici, pojedini lijekovi za snižavanje krvnog pritiska, kao i lijekovi koji utiču na znojenje i sposobnost organizma da reguliše telesnu temperaturu.

Kada vrućina poremeti rad mozga

Tjelesnu temperaturu reguliše hipotalamus, dio mozga koji šalje koži signal da započne znojenje. Međutim, pri ekstremno visokoj temperaturi ovaj sistem može da bude poremećen. Dr Pouls navodi da, kada telesna temperatura pređe 40 stepeni, nervna vlakna mogu da prestanu pravilno da funkcionišu, pa se signali između mozga i ostatka tela ne prenose kako bi trebalo.

Posljedice mogu da budu vrtoglavica, slabost, umor, loša koordinacija, poremećaji ravnoteže i razmišljanja, a koža može da postane blijeda, hladna i suva ukoliko prestane znojenje, prenosi Huffingtonpost.co.uk, Zdravlje.kurir.rs.

Pročitajte još

Ekstremna toplota može na ćelijskom nivou da ošteti membrane, mitohondrije i DNK, čime raste rizik od moždanog udara i oticanja mozga. Ako se veoma visoka unutrašnja temperatura tijela održava duže vrijeme, posljedice mogu da budu fatalne – dodaje dr Keni Livingston, ljekar opšte prakse.

Dodatno opterećenje za pluća

Ubrzano disanje jedan je od simptoma bolesti povezanih sa vrućinom, a visoke temperature predstavljaju dodatno opterećenje za pluća, naročito kod osoba sa astmom ili hroničnom opstruktivnom bolešću pluća (HOBP), objašnjava dr Pouls.

Tokom ljeta problem dodatno pogoršavaju visoke koncentracije polena, a u pojedinim gradovima i zagađenje vazduha. Osobama koje primete da vrućina otežava disanje savjetuje se boravak u dobro provjetrenim i rashlađenim prostorijama.

Toplotni udar ugrožava i jetru

Jetra je takođe organ osjetljiv na visoke temperature. Dr Pouls upozorava da toplotni udar, pri kojem temperatura tijela prelazi 40 stepeni i počinje ozbiljan poremećaj rada organizma, može da ošteti ćelije jetre, što se ogleda i u povećanim vrijednostima enzima jetre u krvi.

jetra
FOTO: FREEPIK

U najtežim slučajevima može da nastane ozbiljno oštećenje jetre, iako se ono često povlači uz odgovarajuće liječenje. Zbog toga simptomi toplotnog udara zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć – opominje doktor.

Zašto su bubrezi posebno ugroženi

Toplotni talasi povezuju se i sa povećanim rizikom od bolesti bubrega. Dehidratacija i pad krvnog pritiska mogu da ih oštete, ali pri teškom pregrijavanju organizma postoji još jedan mehanizam. Dr Pouls objašnjava da potrebe tela za energijom tada mogu da premaše njegovu sposobnost da je proizvede, zbog čega dolazi do razgradnje mišićnih ćelija.

– U krv se oslobađaju mioglobin i drugi produkti razgradnje, od kojih su neki toksični za bubrege i mogu direktno da ih oštete. Toplotni udar u najtežim slučajevima može da dovede do otkazivanja bubrega, ali je to rezultat niza poremećaja u organizmu, a pravovremeno liječenje i nadoknada tečnosti ključni su za zaštitu njihove funkcije – poručuje dr Pouls.

Britanska Agencija za zdravstvenu bezbjednost (UKHSA) savjetuje da tokom najtoplijeg dijela dana, naročito između 11 i 15 časova, izbjegavate direktno sunce i veće fizičke napore, a aktivnosti poput vježbanja ili šetnje planirate za jutro ili veče. Važno je da unosite dovoljno tečnosti, izbjegavate previše alkohola i uvijek ponesete vodu kada izlazite ili putujete.