Na naše prostore višnja je došla iz Male Azije još u doba Rimljana, a danas se gaji plantažno. Uzgaja se više sorti višanja, a najpoznatije su: ujfehertska grozdasta (mađarica), šumadinka, reksele i oblačinska višnja.
Svako voće, pa i višnja, oskudno je masnoćama i bjelančevinama, pa i kalorijama, ali zato obiluje vitaminom Ce, vitaminima Be kompleksa i mineralima – kalijumom, željezom i kobaltom. Energetska vrijednost višnje je svega 46 kilokalorija/100g ploda, a karakteristike joj se ne mijenjaju ni kada je zamrznuta. Zbog toga u višnjama uživamo cijele godine.
Ovo voće sadrži moćne antioksidanse koji se nalaze u njegovom pigmentu (antocijanine) i imaju veliku ulogu u prevenciji najtežih bolesti.
Smanjenjem uticaja slobodnih radikala na ćelije, štitimo ih od razaranja. Pored glukoze, višnje sadrže i kiseline (jabučnu, limunsku i vinsku) koje uz sadržaj vode (oko 85 odsto) djeluju okrepljujuće i osvježavajuće na organizam. To je i razlog zašto je sok od višanja tako ukusan.
Višnja pomaže u sprečavanju raka, anemije, infarkta, šloga i arterioskleroze. Poznato je da sok od višanja snižava krvni pritisak, pa višnju cijene i osobe koje boluju od hipertenzije.
Višnje su sjajne i kod povišenog holesterola, jer antioksidansi sprečavaju da loš LDL holesterol oksidiše i oštećuje krvne sudove. Ona je stvarno čuvar cijelog kardiovaskularnog sistema.
Sjajan su izvor vitamina Ce koji povoljno utiče na odbrambene snage organizma ka infekciji. Pored toga višnje poboljšavaju vid, smanjuju koagulaciju krvi, popravljaju kvalitet sperme kod muškaraca, popravljaju anemiju kod žena poslije menstruacije, snižavaju pritisak, ublažavaju reumu i giht, piše Magazin.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.