Sledeći put kada vas obuzme želja da gricnete nešto puno zasićenih masti naročito tokom zime — možda bi trebalo da razmislite o tome da rezultat može biti sve veća potreba za visokokaloričnim zalogajima.
To je zato što, iz perspektive našeg tijela, zasićene masti — koje uključuju hidrogenizovane masti prisutne u mnogim jelima — signaliziraju dolazak ljeta, kad hrane prirodno ima u obilju i životinje se spremaju za oskudne zimske mjesece.
Naučnici su mislili da sisari dobijaju signale o tome koliko treba da jedu samo na osnovu dužine dana. Na primjer, crni medvjedi jedu velike količine bobičastih i orašastih plodova tokom sve dužih dana proljeća i leta, ali ne jedu tokom svog dugog zimskog sna.
Nova studija sa Kalifornijskog univerziteta u San Francisku pokazuje da bi to moglo biti jednako ili više povezano sa ravnotežom zasićenih i nezasićenih masti u ishrani.
Istraživači su otkrili da zasićene masti utiču na ponašanje proteina nazvanog PER2, koji reguliše metabolizam masti i cirkadijalne ritmove. Zavisno od toga koliko zasićenih masti unosimo, ovaj protein može narediti tijelu da sagoreva mast ili da je skladišti.
Dok se približava ljeto, biljke počinju da proizvode više zasićenih masti. Kod sisara koji jedu te biljke, zasićene masti signaliziraju sezonu obilja i PER2 podstiče tijelo da skladišti energiju koju će koristiti tokom zime, kada je hrana oskudna.
Dok se približava jesen, biljke proizvode više nezasićenih masti, što im pomaže da bolje funkcionišu u hladnim uslovima. Sisari koji jedu više ovog tipa masti — umjesto zasićenih — dobijaju signale da se leto završava. Dok se zalihe hrane smanjuju, PER2 priprema tijelo da koristi zalihe masti.
– Ima mnogo smisla da ishrana i dužina dana određuju sezonsko ponašanje – kažu istraživači, navodeći primjer medvjeda u hibernaciji.
– Ako je jesen, a još uvijek ima mnogo orašastih i bobičastih plodova za jelo, medvjed može da nastavi da jede, umjesto da se sprema za zimski san, čak i ako primjećuje da dani postaju kraći.
Studija, urađena na miševima, prva je koja istražuje ulogu ishrane u načinu na koji se sisari prilagođavaju tokom sezona. Rezultati bi mogli inspirisati nove pristupe tretiranju gojaznosti i dijabetesa tipa 2.
Masti su značajne
Gen i njegov protein PER2 kontrolišu naše 24-časovne cikluse spavanja i budnosti. PER2 ima ulogu i u metabolizmu masti, što je navelo istraživače da pomisle da naši biološki satovi čine više od mjerenja vremena.
Istraživači su odlučili da ispitaju kombinovani uticaj masti i svjetlosti na miševe. Simulirali su ciklus godišnjih doba izlažući miševe 12 sati svetlosti i mraka kako bi predstavili jesenju i prolećnu ravnodnevicu; zatim su prešli na 20 sati svetlosti kako bi simulirali ljeto i 20 sati mraka za zimu.
Miševi sa ishranom koja nije previše bogata mastima ili kalorijama lako su se prilagodili na sezonske promene. Kad su noći postajale duže, počeli su da trče na točkovima čim bi pao mrak, što je normalno ponašanje za noćnog miša.
Nasuprot tome, miševi sa visokomasnom ishranom nisu mogli da se probude i počnu da trče dok nije prošlo nekoliko sati od padanja mraka.
Zatim je upoređen uticaj hrane bogate nezasićenim mastima, kao u semenkama i orašastim plodovima, sa hranom koja sadrži hidrogenizovane masti, kao u prerađenim namirnicama.
Miševi koji su jeli više hidrogenizovanih masti nisu se dobro prilagodili produženom mraku zime i nisu se probudili i počeli da trče na točku dok nije prošlo više sati od početka noći.
„Izgleda da ove vrste masti sprečavaju miševe da osete zimske rane noći. Pitanje je da li se isto dešava i kod ljudi koji jedu prerađenu hranu“, kažu istraživači.
Električna svjetlost i konstantne kalorije
Hidrogenizovane masti nisu jedini aspekt modernog života koji može narušiti sezonske ritmove. Električno osvetljenje obezbeđuje svetlost tokom celog dana, a u prodavnicama ima mnogo hrane tokom cijele godine.
Pošto smo evoluirali da jedemo mnogo tokom leta i da to skladištimo za zimu, unos velike količine hrane gubi adaptivnu vrednost kad nema bjekstva od iskušenja.
Poremećaji bioloških ritmova povezani su sa poremećajima spavanja, gojaznošću, dijabetesom i problemima sa mentalnim zdravljem, a istraživači kažu da to vjerovatno važi i za poremećene sezonske ritmove. Ispravljanje ovih neravnoteža moglo bi poboljšati spavanje i nivoe energije, sprečiti hronične bolesti i pomoći smenskim radnicima i ljudima sa džet-legom.
Istraživači savjetuju odupiranje želji za masnim zalogajima, naročito zimi. Taj jedan praznični kolač mogao bi se pretvoriti u dva kolača sledećeg dana, pošto ste obmanuli vaš cirkadijalni sat da je ljeto, prenosi Telegraf.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.