Srce može da se uveća i bez simptoma: Doktor otkriva kada je to bezazleno, a kada znak bolesti

Kako objašnjava Hauard E. LeVajn, internista i glavni medicinski urednik Harvard Health Publishing, razlozi za ovakvu promjenu mogu biti različiti, a u osnovi se najčešće nalazi stanje koje “tjera” srce da radi jače nego inače.

– Srce, slično drugim mišićima u tijelu, reaguje na povećano opterećenje tako što se uvećava. Međutim, za razliku od mišića ruku ili nogu, ovo uvećanje ne znači nužno i bolju funkciju. Naprotiv, u nekim situacijama srčani mišić postaje manje efikasan u pumpanju krvi – objašnjava dr LeVajn. 

Najčešći uzroci uvećanog srca 

Jedan od najčešćih uzroka uvećanog srca jeste dugotrajno, neliječeno povišenje krvnog pritiska. Kada je pritisak stalno visok, srce mora da ulaže veći napor kako bi potisnulo krv u krvne sudove. Kao odgovor na to, zidovi lijeve komore, glavne pumpne komore srca, postaju deblji, stanje koje se naziva hipertrofija lijeve komore, prenosi  Health.harvard.edu, Zdravlje.kurir.rs.

– Slične promijene mogu da nastanu i kod bolesti srčanih zalistaka. Ako, na primjer, aortni ili mitralni zalistak ne zatvara dobro, deo krvi se vraća unazad, pa se u lijevoj komori zadržava veća količina krvi nego što je uobičajeno. Srce tada reaguje povećanjem zapremine. Sa druge strane, suženje aortnog zaliska dovodi do porasta pritiska unutar komore, što takođe može da izazove zadebljanje srčanog mišića – sugeriše doktor.

Kardiomiopatije, problem iz samog mišića

Različiti oblici bolesti srčanog mišića, poznati kao kardiomiopatije, takođe mogu da dovedu do uvećanja srca. Jedan od najčešćih naslijednih oblika jeste hipertrofična kardiomiopatija, koja pogađa približno jednu osobu na 500 i dovodi do zadebljanja srčanog mišića uslijed genetskih promjena. Postoje i rijeđa stanja, poput amiloidoze, kod koje se abnormalni proteini talože u tkivima, uključujući i srce, čineći ga krutim i manje elastičnim.

Drugačiji mehanizam viđa se kod dilatativne kardiomiopatije. U tom slučaju srčani mišić ne postaje deblji, već se stanjuje i širi, pa srce poprima uvećan, “razvučen” oblik. Ovo stanje može da bude nasledno, ali i posledica drugih faktora.

Kardiomiopatije mogu da nastanu i kao posljedica srčanog udara uzrokovanog koronarnom bolešću, dugotrajnog konzumiranja alkohola ili droga, djelovanja određenih lijekova, uključujući neke koji se koriste u liječenju raka, kao i izlaganja toksinima ili urođenih srčanih mana. U rjeđim slučajevima, upala srčanog mišića, najčešće izazvana virusnom infekcijom, može da oslabi srce i dovede do njegovog uvećanja – navodi dr LeVajn.

Kada uvećano srce nije znak bolesti

Kada srčani mišić oslabi, njegova sposobnost da efikasno pumpa krv opada, što može da dovede do razvoja srčane slabosti. Upravo zato je važno da se uzrok kardiomegalije razjasni, naročito ako postoje simptomi ili prateća oboljenja. Važno je naglasiti da uvećano srce ne znači uvek bolest. Kod osoba koje se godinama bave intenzivnim fizičkim aktivnostima, naročito sportovima izdržljivosti poput trčanja ili biciklizma, srce može da se uveća kao prirodan odgovor organizma na dugotrajno opterećenje. U tim slučajevima ono često postaje i efikasnije, pa se ovakva promjena smatra fiziološkom, a ne patološkom – zaključuje LeVajn.