Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu “Alzheimer’s & Dementia”, kod osoba koje su u srednjoj životnoj dobi izjavile da televiziju gledaju “vrlo često”, nakon 20 godina smanjila se veličina određenih dijelova mozga. Promjene su zabilježene i u područjima povezanima s pamćenjem te ranim znakovima Alzhajmerove bolesti.
Bindžovanje i zdravlje mozga – što pokazuje istraživanje
Naučnici su analizirali podatke za oko 1700 odraslih osoba koje su u trenutku uključivanja u istraživanje u prosjeku imale 53 godine. Učesnici su između 1987. i 1989. odgovarali na pitanja o tome koliko često gledaju televiziju u slobodno vrijeme, ali i koliko vremena tijekom radnog dana provode sjedeći. Nakon više od dvije decenije, podvrgnuti su magnetskoj rezonanciji mozga, a istraživači su potom usporedili rezultate osoba koje su televiziju gledale rijetko ili gotovo nikad s onima koje su je gledale vrlo često.
Kod osoba koje su puno vremena provodile pred televizorom uočene su strukturne razlike u više dijelova mozga. Imale su manji volumen područja povezanih s pamćenjem i ranim znakovima Alzhajmerove bolesti, kao i manji frontalni i okcipitalni režanj, koji imaju važne uloge u izvršnim funkcijama i obradi vizualnih informacija.
Uočen je i veći broj promjena u bijeloj materiji mozga koje mogu upućivati na bolest malih krvnih žila u mozgu, a povezuju se s kognitivnim propadanjem i demencijom. Važno je naglasiti da su razlike ostale prisutne i nakon što su naučnici u obzir uzeli druge faktore koji mogu uticati na zdravlje mozga, uključujući tjelesnu aktivnost, indeks tjelesne mase, visoki krvni pritisak i dijabetes.
Je li problem u sjedenju ili u bindžovanju
Dok sjedilački način života može podstaći razvoj raznih zdravstvenih problema u starijoj dobi, autori ovog istraživanja ističu da nije svako sjedenje jednako. Osobe koje su puno vremena provodile sjedeći na poslu nisu imale jednake promjene kao osobe koje su često gledale televiziju. Štoviše, kod njih je zabilježen veći zapremina frontalnog, parijetalnog i okcipitalnog režnja te manji broj promjena bijele materije, prenosi ljepotaizdravlje.hr .
Za zdravlje mozga, dakle, možda nije važno samo koliko vremena provodimo sjedeći nego i kako. –Gledanje televizije često je dugotrajna i kognitivno pasivna aktivnost, a može biti popraćeno i drugim nezdravim navikama, poput nesvjesnog jedenja ili smanjene društvene interakcije, što bi zajedno s vremenom pred TV-om moglo negativno uticati na zdravlje mozga – objasnio je jedan od autora istraživanja, dr. sc. Natan Feter.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.