Problemi sa mozgom ne pojavljuju se preko noći. Kako naglašava dr Rendi D’Amiko, direktor programa za liječenje metastaza na mozgu i kičmi u bolnici „Northwell Lenox Hill Hospital“, o stanju našeg mozga u ogromnoj mjeri odlučuju svakodnevni izbori koje pravimo.
Dio faktora rizika u potpunosti je pod našom ličnom kontrolom.
Predugo sjedenje
Višesatno sjedenje za radnim stolom ili na kauču ne šteti samo figuri. Nedostatak fizičke aktivnosti izrazito negativno utiče na krvotok, a stanje krvnih sudova ima direktnu vezu sa radom i funkcionisanjem mozga.
Po mišljenju dr D’Amika, uopšte nije neophodno da odmah počnete profesionalno da trenirate. Ono što se računa jeste redovno kretanje.
– Ne morate odmah postati vrhunski sportista, dovoljno je jednostavno da se krećete – ističe ovaj stručnjak, a prenosi New York Post.
Neurohirurg podsjeća da je mozak organ koji je izuzetno osjetljiv na poremećaje u protoku krvi.
Što se manje krećemo, to je u budućnosti veći rizik od pojave ozbiljnih problema sa kognitivnim funkcijama.
Hronični nedostatak sna
Neprospavana noć ne donosi samo loše raspoloženje narednog jutra.
Prema riječima dr D’Amika, hronični nedostatak sna može se direktno odraziti na pamćenje, koncentraciju, raspoloženje, pa čak i na metaboličko i kardiovaskularno zdravlje.
– Ako olako shvatate san i zanemarujete ga, svom mozgu nanosite ogromnu štetu – naglašava ljekar.
Tokom spavanja mozak ne odmara pasivno. Naprotiv! Upravo tada on sortira i sređuje informacije, učvršćuje sjećanja i pokreće ključne procese regeneracije i oporavka.
– Upravo tokom sna utvrđujete stečeno znanje, ono što ste naučili i svoja sjećanja – podsjeća specijalista.
Ultra-prerađena hrana
Zdravlje mozga neraskidivo je povezano sa stanjem krvnih sudova.
Zato ishrana bazirana na visoko prerađenim namirnicama može ostaviti teške posljedice ne samo na tjelesnu težinu, već i na kognitivne funkcije.
Problem se ne krije u jednom nezdravom obroku, već u cjelokupnom načinu ishrane.
Jelovnik siromašan povrćem, voćem, integralnim žitaricama, mahunarkama i zdravim mastima pogoduje visokom holesterolu, poremećajima nivoa šećera u krvi i visokom krvnom pritisku.
Dr D’Amiko to objašnjava na najjednostavniji način: sve što prija krvnim sudovima, prija i vašem mozgu.
Ne kontrolišete pritisak, holesterol i nivo šećera
Hipertenzija, povišen holesterol ili dijabetes veoma dugo mogu prolaziti bez ikakvih jasnih simptoma i znakova upozorenja. Istovremeno, ova stanja postepeno i podmuklo oštećuju krvne sudove zadužene za dopremanje kiseonika i hranljivih materija do mozga.
Stručnjak skreće pažnju na to da ogroman broj ljudi potpuno ignoriše ove probleme samo zato što se u tom trenutku osjećaju dobro. U međuvremenu, opasne promjene mogu se neprimjetno razvijati godinama prije nego što se jave prve vidljive posljedice. Kako podvlači D’Amiko, ako nam je stalo do zdravlja mozga, redovna kontrola ovih parametara mora postati jedan od vodećih prioriteta.
Mozak vam nema ni sekundu predaha
Pametni telefoni, društvene mreže, stalna obavještenja i neprekidan priliv informacija doveli su do toga da nam je postalo izuzetno teško da zadržimo pažnju na jednoj jedinoj radnji.
Prema riječima dr D’Amika, dugotrajno funkcionisanje u stanju konstantne rasejanosti može drastično oslabiti sposobnost koncentracije i ozbiljno otežati dublju obradu primljenih informacija. Ljekar priznaje da je ovaj problem danas zahvatio praktično sve.
– Svima nam se dešava da unedogled skrolujemo po ekranu i postoje trenuci kada je prosto nemoguće odvojiti se od njega – kaže on.
Zbog toga ovaj specijalista predlaže nešto što mnogima danas djeluje gotovo neizvodljivo: dozvolite sebi trenutak dosade. On sam svake večeri u potpunosti odlaže sve elektronske uređaje i čita knjigu u potpunoj tišini.
Sve manje pravih, živih kontakata sa ljudima
Mozgu su socijalni kontakti potrebni podjednako snažno kao kretanje ili kvalitetan san. Kako navode autori u tekstu lista New York Post, društvena izolacija je jedan od vodećih faktora povezanih sa propadanjem kognitivnih funkcija i dramatično povećanim rizikom od demencije.
Razgovor licem u lice istovremeno aktivira pamćenje, pažnju, emocije i sposobnost reagovanja na drugu osobu. Po mišljenju dr D’Amika, stotine ili hiljade pratilaca na društvenim mrežama ni u kom slučaju ne mogu zamijeniti prave međuljudske odnose.
– Vaš mozak je evoluirao tako da ulazi u interakciju sa drugim ljudima, sa drugim mozgovima – da vodi stvaran, živi dijalog – naglašava neurohirurg.
Alkohol i cigarete neće riješiti vaše probleme
Mnogi ljudi posežu za čašom vina, cigaretom ili drugim psihoaktivnim supstancama kako bi ublažili stres, hronični umor ili probleme sa spavanjem. Prema riječima dr D’Amika, to je izuzetno opasan i klizav put.
Pušenje direktno oštećuje krvne sudove, dok se prekomjerno konzumiranje alkohola nepobitno povezuje sa propadanjem neuroloških i saznajnih funkcija. Međutim, još veći problem nastaje u situaciji kada određena supstanca postane vaš automatski odgovor na teške emocije ili nagomilanu unutrašnju napetost.
– Ako vam neka supstanca postane automatski mehanizam za borbu protiv stresa, umora, dosade ili nesanice, vi svakodnevno gradite opasnu zavisnost od nje – sumira specijalista.
O zdravlju mozga odlučuju svakodnevni izbori
Iako genetski sklop ne možemo da promijenimo, mnogi faktori koji presudno utiču na našu mentalnu snagu i oštrinu uma ostaju pod našom ličnom kontrolom. Kako zaključuje dr D’Amiko, navike koje gradimo danas jesu direktna investicija u to kako će naš mozak funkcionisati za deset, dvadeset ili trideset godina.
U većini slučajeva tu nije riječ o radikalnoj revoluciji, već o nekoliko sasvim jednostavnih koraka: više kretanja, kvalitetniji san, zdravija ishrana, znatno manje distrakcija sa ekrana i mnogo više iskrenih, živih odnosa sa ljudima, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.