Stručnjak otkriva KAKO TIJELO reaguje na zimu: Pet fizičkih i psiholoških promjena kada dođe hladnije vrijeme

Stručnjaci ističu kako se tijelo može adekvatno pripremiti i ublažiti negativni efekti hladnog vremena.

Gubitak kose

– Nagla promjena temperature može opteretiti kožu glave i folikule dlake, što dovodi do ubrzanog gubitka kose – kaže dr Anil Sharma, ljekar.

Dr Anil Sharma objašnjava da tokom ljeta, kada su dani duži, više dlaka ulazi u telogenu fazu (fazu mirovanja) i opada otprilike tri mjeseca kasnije. Dodaje da se gubitak kose pojačava sa dolaskom hladnijih mjeseci, jer tijelo pokušava da sačuva tjelesnu toplotu.

Da bi se ovo spriječilo, Sharma savjetuje da više vodite računa o koži glave tokom hladnog vremena. – Važno je stimulisati cirkulaciju krvi u koži glave kako bi se podstakao rast kose – kaže Sharma. Masirajte kožu glave i koristite serume koji sadrže centelu azijsku, koja pomaže kontroli proizvodnje sebuma, ili mlečnu kiselinu koja nežno čisti kožu glave.

Takođe se preporučuje konzumiranje lisnatog povrća.

Nedostatak vitamina i minerala poput gvožđa i feritina može pogoršati gubitak kose, dok nizak nivo vitamina D i B12 takođe utiče na rast. Ako imate gubitak kose, što je uobičajeno tokom oktobra, uključite u ishranu lisnato zelenilo, jaja i masnu ribu.

Loše raspoloženje i nedostatak energije

Neki ljudi pokazuju znakove sezonskog afektivnog poremećaja (SAP) kada se vreme iznenada promeni. – Jaka anksioznost može se manifestovati simptomima sličnim depresiji, kao što su loše raspoloženje, gubitak interesa ili uživanja u stvarima u kojima biste obično uživali – objašnjava dr Jon van Niekerk.

Drugi simptomi uključuju razdražljivost, smanjen seksualni nagon i manjak energije.

Ako promijene načina života poput redovnog vježbanja i boravka na otvorenom nisu dovoljne, terapija razgovorom može pomoći u upravljanju stresom, anksioznošću i depresijom.

Bol u zglobovima

– Hladno vrijeme može izazvati bolove u zglobovima i otežati kretanje – kaže dr Vina Patel, reumatolog u bolnici. Moguća objašnjenja uključuju promene u sinovijumu (meko tkivo koje oblaže zglob i proizvodi tečnost za podmazivanje) koja se zgušnjava tokom zime.

Drugo objašnjenje može biti pad barometarskog pritiska koji uzrokuje širenje i oticanje mišića i tetiva.“

Patel preporučuje redovno uzimanje suplemenata vitamina D kako bi kosti ostale jake tokom hladnog vremena. „Vitamin D je neophodan za zdravlje kostiju, zuba i mišića i povezan je sa mnogim stanjima poput osteoporoze, preloma kuka, autoimunih bolesti i hroničnog bola“, objašnjava Patel.

Suva koža

– Suva koža (kseroza) je česta pojava u hladnijim mjesecima jer je u vazduhu manje vlage, što znači da koža zadržava manje vode – objašnjava dr Lia Toton. Ne samo hladan vazduh, već i grejanje i tuširanje toplom vodom doprinose suvoći kože.

Suva koža se najčešće javlja na izloženim dijelovima tijela, poput lica i ruku. Simptomi uključuju grube mrlje, osećaj zatezanja, svrab, pucanje, crvenilo i osjetljivost – dodaje Toton. Prevencija uključuje nežna sredstva za čišćenje sa antiinflamatornim svojstvima, nošenje rukavica, zaštitu usana balzamom ili vazelinom i održavanje hidratacije, prenosi Miss7zdrava.24sata.hr.

Astma

– Hladan vazduh može pogoršati astmu i respiratorne probleme sužavanjem disajnih puteva, isušivanjem i izazivanjem upale – kaže dr Vidžaj Murti. Suvoća vazduha zgušnjava sluz, otežava iskašljavanje i pojačava simptome poput kašlja i kratkog daha, prenosi Zdravlje.kurir.

Murti savjetuje ispijanje čaja od korijena sladića ili suplemenata N-acetilcisteina za podršku funkciji pluća. – Osobama sa astmom preporučujem da tokom hladnijih mjeseci drže inhalatore pri ruci, budu svjesni okoline, izbjegavaju gužve, održavaju higijenu ruku i, ako se ne osjećaju dobro, potraže ljekarski savjet“, dodaje dr Unati Desai.