Zaključeno je da su dijete poput mediteranske ishrane povezane sa sporijim razvojem hroničnih bolesti. Suprotno tome, viši rezultati na empirijskom dijetetskom inflamatornom indeksu (EDII), koji ukazuju na ishranu bogatu proinflamatornim namirnicama, povezani su sa bržim razvojem bolesti.
Zanimljivo je da je u nekim dodatnim analizama veće pridržavanje alternativnoj mediteranskoj dijeti (AMED) neočekivano bilo povezano sa bržim razvojem bolesti mišićno-skeletnog sistema. Međutim, to nije bio glavni cilj istraživanja, pa njegov klinički značaj ostaje nejasan.
Starenje uz manje tegoba
MIND dijeta, prvobitno osmišljena za zdravlje mozga, takođe je pokazala efekat u usporavanju razvoja kardiovaskularnih bolesti, što dovodi u pitanje pretpostavku da koristi isključivo neurološkom zdravlju.
Kako starimo, raste i vjerovatnoća da ćemo se suočiti sa hroničnim bolestima, najčešće su to srčane i neurološke tegobe, ali i problemi sa kostima i zglobovima. Ljekari naglašavaju da danas sve više ljudi ima više oboljenja istovremeno, što dodatno komplikuje liječenje.
Cilj moderne medicine nije samo da produži životni vijek, već i da stariji što duže ostanu aktivni i funkcionalni, čak i ako već imaju neku dijagnozu.
Zbog toga se sve češće govori o „multimorbiditetu“ – stanju kada osoba ima dvije ili više hroničnih bolesti istovremeno. Umjesto da se svaka bolest posmatra odvojeno, ljekari pokušavaju da sagledaju cjelokupno zdravstveno opterećenje kako bi terapija bila efikasnija i prilagođena potrebama pacijenta.
Ishrana je ključna u prevenciji hroničnih bolesti
Sličan pristup sve više zauzima mjesto i kada je riječ o ishrani. Naime, od svih faktora načina života, upravo ishrana (uz fizičku aktivnost) ima ključnu ulogu u prevenciji i razvoju hroničnih bolesti. Umjesto da se naglasak stavlja na pojedinačne namirnice, sve veći značaj daju obrasci ishrane u cjelini, jer oni najbolje odražavaju dugoročne efekte na zdravlje.
Dosadašnja istraživanja na ovu temu su često imala ograničenja – kratak vremenski okvir, mali uzorak ili presjek u jednom trenutku bez praćenja kroz vrijeme. Švedskastudija imala je za cilj da ispita kako dugoročno pridržavanje različitih obrazaca ishrane utiče na brzinu razvoja hroničnih bolesti kod starijih osoba.
Studija je korišćena na uzorku od 3.363 ispitanika (60+ godina) koji žive u zajednici. Učesnici su praćeni tokom 15 godina, pri čemu su podaci o ishrani prikupljani u tri navrta, a stanje bolesti u šest.
Učesnici su popunjavali upitnike o navikama u ishrani, a ispitivani su obrasci: EDII, AHEI, AMED i MIND dijeta. S druge strane, dijagnoze su merene klinički i potvrđene kroz nacionalni registar. Zaključak strudije je da zdrava ishrana može usporiti razvoj hroničnih bolesti, posebno srčanih i neuropsihijatrijskih. Dijete poput MIND, AMED i AHEI imaju zaštitni efekat, dok zapaljenska ishrana ubrzava njihovo nakupljanje. Efekti su najizraženiji kod starijih osoba, ali nisu potvrđeni kod mišićno-skeletnih bolesti, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.