Mislite da je bezazleno? Ubod pčele može pokrenuti infarkt

U svijetu medicine postoje stanja koja zvuče kao naučna fantastika, a jedno od njih je upravo veza između alergije i srčanog udara (infarkta miokarda).

– Srčani udar poslije ujeda pčele djeluje “nemoguće”, izaziva strah i zbunjenost kod ljudi jer zvuči skoro pa nevjerovatno. Na pomen srčanog udara nakon ujeda pčele ili Kounis sindroma ljudi žele da znaju da li je to moguće, koliko je često i kako prepoznati trenutak kada treba tražiti lekarsku pomoć – priča za Blic Zdravlje dr Marko Vuleta, interventni kardiolog.

U rijetkim situacijama, dodaje sagovornik, ujed pčele može da bude povezan sa “alergijskim infarktom”, stanjem poznatim kao Kounis sindrom.

– Jaka alergijska reakcija dovodi do spazma (grča), tromboze ili oba, usljed čega dolazi do zapušenja koronarnih (srčanih) arterija i infarkta. Većina ujeda je bezopasna, ali pojava bola u grudima, gušenja, vrtoglavice ili izražene slabosti nakon ujeda zahteva hitnu medicinsku pomoć – ističe dr Vuleta.

Šta je zapravo Kounis sindrom, i da li ga izaziva samo ujed pčele

Kounis sindrom predstavlja situaciju u kojoj alergijska reakcija pokrene oslobađanje supstanci (histamin, leukotrieni, citokini) koje utiču na koronarne arterije.

– One se naglo stežu, mogu postati nestabilne, a ponekad dolazi i do pucanja aterosklerotskog plaka, što posljedično dovodi do formiranja tromba u srčanom krvnom sudu – objašnjava dr Marko Vuleta.

Rezultat je, dodaje on, klinička slika koja odgovara infarktu miokarda:

bol u grudima,

promjene na EKG-u,

Porast srčanih enzima koji ukazuju na odumiranje srčanog mišića (troponin).

– Kounis sindrom se ne javlja samo nakon ujeda pčele, registruje se i poslije ujeda ose, a može biti i reakcija na lijekove ili hranu. Dovoljno je rijedak da ne izaziva paniku, već oprez ukoliko znate za potencijalne alergije – napominje dr Vuleta.

Šta pacijent “osjeti” vezano za srce nakon uboda pčele

– Kod nekih pacijenata dolazi samo do kratkotrajnog spazma (grča krvnog suda), kod drugih se alergijska reakcija praćena spazmom poklopi sa već prisutnim suženjima arterija što u potpunosti može prekinuti protok krvi kroz srčanu arteriju a kod trećih dolazi do “pucanja” aterosklerotskog plaka, formiranja tromba i zapušenja krvnog suda, što izaziva infarkt srca – navodi dr Vuleta.

Važno je napomenuti: sve ovo se ne razlikuje od tipičnog srčanog udara praćenog bolom u grudima i osjećajem opšte slabosti.

Tri lica Kounis sindroma: Zašto je razlika presudna

Sagovornik naglašava da Kounis sindrom nema “jedno lice”. U praksi se razlikuju tri klinička tipa, što pomaže u izboru terapije i procijeni prognoze:

Tip I – Spazam inače zdravih arterija

Kod ovog tipa pacijenti nemaju dokazanu aterosklerozu (masne naslage na krvnom sudu).

– Alergijska reakcija dovodi do naglog oslobađanja medijatora iz mastocita (hemijske supstance iz ćelija krvi), što izaziva izražen spazam koronarnih arterija. Javljaju se bol u grudima i EKG promene, nerijetko i blagi porast srčanih enzima, ali se uz terapiju koja širi krvne sudove, protok često potpuno normalizuje i sve prolazi bez većih posledica – ukazuje dr Vuleta.

Tip II – Spazam na već “oštećene” arterije

Ovdje alergijska reakcija djeluje na već prisutan plak.

– Medijatori (hemijske supstance iz ćelija krvi) izazivaju i spazam i destabilizaciju plaka, što može dovesti do njegovog pucanja i stvaranja tromba u krvnom sudu koji zaustavlja protok krvi. U suštini, klasični infarkt srca koji je uzrokovan alergijskom reakcijom – objašnjava dr Vuleta.

Tip III – Tromboza stenta

Najrijeđi, ali klinički veoma važan oblik. Kod pacijenata sa ugrađenim stentom alergijska reakcija može da pokrene zapaljenski proces.

– To aktivira trombocite koji prolaze unutar stenta, međusobno se “slepljuju” kako bi sanirali oštećenje, što dovodi do začepljenja odnosno formiranja tromba u stentu a posljedično i infarkta – kaže dr Marko Vuleta.

Kako nastaje Kounis sindrom

Patofiziologija ovog sindroma je složena, ali logična – kaže sagovornik. Alergen stimuliše imunološki sistem, dolazi do aktivacije mastocita i oslobađanja medijatora koji:

sužavaju koronarne arterije,

povećavaju propustljivost zida krvnih sudova,

aktiviraju trombocite i zgrušavanje,

destabilizuju aterosklerotske plakove.

– Kada se ovo dogodi istovremeno, srce u kratkom periodu ostaje bez dovoljno kiseonika usljed opstrukcije protoka krvi: nastaju bol u grudima, promjene na EKG-u i porast troponina (marker odumiranja srčanih ćelija). Razumijevanje ovih procesa lekarima omogućava pravovremeno prepoznavanje i ciljanu terapiju – kaže dr Vuleta.

Kada je ujed pčele samo neprijatnost, a kada znak za oprez

Tipična reakcija uključuje lokalni otok, crvenilo i bol na mjestu ujeda – neprijatno, ali prolazno. Međutim, ponekad simptomi prelaze granice kože.

– Nagla slabost, stezanje u grudima, gušenje, vrtoglavica ili gubitak svijesti može značiti ozbiljniju alergijsku reakciju ili početak kardiovaskularne komplikacije. U tom slučaju potrebna je hitna medicinska reakcija.

– Često će se ispostaviti da je sve u redu, što je najbolja vijest. Ali odluka da se reaguje na vrijeme čini razliku jer na taj način može da se spriječi i fatalni ishod – naglašava dr Vuleta.

Ko je u većem riziku za razvoj Kounis sindroma

Prema riječima kardiologa dr Vulete, veću pažnju zaslužuju:

pacijenti sa poznatom alergijom na ujede insekata,

oni koji su ranije imali teške alergijske reakcije,

kao i osobe sa postojećom koronarnom bolešću, hipertenzijom, dijabetesom ili povišenim LDL holesterolom.

Kako izgleda dijagnostika i liječenje

Prvi koraci su EKG, laboratorija sa troponinom, mjerenje pritiska i saturacije, po potrebi ultrazvuk srca, a u selektovanim slučajevima i invazivne metode, poput koronarografije.

– U teškim alergijskim reakcijama primjenjuju se protokoli sa adrenalinom, kiseonikom, antihistaminicima, kortikosteroidima i infuzionim rastvorima. Istovremeno se zbrinjava kardiološki aspekt: lijekovi protiv spazma, antiagregaciona terapija, statini ili druge mjere poput hitne koronarografije i eventualne PCI (ugradnje stenta) ako EKG ukazuje na infarkt miokarda – objašnjava dr Vuleta.

Prevencija

– Osobe sa poznatom alergijom zahtijevaju pregled alergologa (nekad i autoinjektor adrenalina, prema alergološkom uputu), dok ostali, ako je moguće, treba da preduzmu mjere kako bi se smanjila izloženost ubodima i reaguju ako se simptomi pogoršavaju – savjetuje dr Vuleta i podsjeća da univerzalna kardiovaskularna zaštita ostaje:

redovna kontrola pritiska,

redovna kontrola šećera u krvi,

redovna provera lipida,

i prestanak pušenja.

Slučaj iz prakse: Kada sekunde znače život

Kardiolog Marko Vuleta navodi slučaj pacijentkinje (58 godina), sa hipertenzijom i povišenim holesterolom, kod koje se nakon ujeda pčele javio manji otok podlaktice.

– Oko pola sata kasnije pojavio se i bol u grudima koji je pacijentkinja opisivala kao pritisak uz osjećaj slabosti. Nakon pregleda, krvni pritisak je bio normalan, ali EKG je pokazao tipične znake akutnog infarkta miokarda sa okludiranom (zapušenom) srčanom arterijom.

Primljena je hitno na bolničko liječenje gdje je urađena hitna koronarografija.

– Na koronarografiji je potvrđeno suženje arterije 99% ali bez vidljivo formiranog tromba. Nakon primjenjenih lijekova, spazam krvnog suda je oslabio, nakon čega je zaostalo suženje plakom do 50%, uz dobar protok krvi kroz krvni sud i prestanak bola u grudima. Ordinirana je medikamentna kardiološka i alergološka terapija, simptomi su se kompletno povukli a bolesnica je otpuštena kući bez posljedica uz adekvatnu terapiju za aterosklerotsku bolest srčanih arterija – kaže dr Vuleta i ističe da je pravovremeno javljanje spriječilo ozbiljnije posljedice.

Najčešće zablude i brza pitanja pacijenata

Zabluda: Svaki ujed pčele vodi do infarkta. (Netačno!)

Zabluda: Najbolje je “ležati i čekati”. (Netačno!)

– Kada simptomi odstupaju od uobičajenog toka, pregled je potreba i lična odgovornost ali nikako nema razloga za paniku – poručuje dr Vuleta i u nastavku odgovara na neka česta pitanja pacijenata:

Da li ujed pčele može da izazove infarkt? Može, ali rijetko, najčešće kroz Kounis sindrom.

Da li svaka alergijska reakcija ugrožava srce? Ne, rizik je veći kod težih reakcija i postojećih kardiovaskularnih faktora.

Kada je potrebna hitna pomoć? Kod gušenja, oticanja, vrtoglavice, izražene slabosti ili bola u grudima.

Da li je poslije svakog ujeda potrebna kardiološka obrada? Ne, samo ako postoje sumnjivi simptomi.

– Kounis sindrom postoji, ali je srećom relativno redak. Mnogo češće se sreće strah i odlaganje pregleda. Kada se pacijenti jave na vrijeme, prognoza je bolja, terapija jednostavnija, a povratak svakodnevnom životu brz i bez posljedica – zaključuje dr Marko Vuleta, interventni kardiolog.