Kada govorimo o zdravoj ishrani djece, mnogi roditelji sa razlogom pažljivo biraju namirnice koje se naći na malim tanjirima. U toj brizi, masti su često prve koje se izbacuju iz jelovnika, jer se vjeruje da su štetne.
Istina je, međutim, potpuno drugačija: masti su važne, korisne i – kada se pravilno biraju – neizostavan dio dečje ishrane. U periodu kada djeca rastu, uče, razvijaju se i svakodnevno troše energiju kroz igru, kretanje i učenje, njihovom tijelu je potreban uravnotežen unos svih hranljivih materija – uključujući i zdrave masti.
Pravilna ishrana ne znači samo „manje šećera i više povrća”, već podrazumijeva skladan odnos proteina, ugljenih hidrata, vitamina, vlakana, vode i zdravih masnoća koje doprinose celokupnom zdravlju djeteta.
Masti u organizmu djeteta imaju nezamjenjivu ulogu – dio su svake ćelije i podržavaju razvoj mozga, vida i nervnog sistema. Osim toga, pomažu tijelu da bolje apsorbuje važne vitamine kao što su A, D, E i K, koji su rastvorljivi upravo u mastima.
Masnoće, takođe, obezbjeđuju potrebnu energiju, štite unutrašnje organe, daju osjećaj sitosti i doprinose razvoju ukusa – što je posebno važno za formiranje zdravih prehrambenih navika od najranijeg uzrasta.
Koje masti su dobre za djecu
Postoje tri osnovne vrste masti: zasićene, mononezasićene i polinezasićene.
Masti se u hrani obično nalaze kao mješavina zasićenih i nezasićenih masnoća, ali neke namirnice, uglavnom biljnog porijekla, sadrže više nezasićenih, dok životinjske namirnice uglavnom sadrže više zasićenih masti.
Nezasićene masti su one koje želimo na dječjem tanjiru. One su pravi saveznici zdravlja – jačaju srce, pomažu razvoj mozga i daju energiju.
Dobre, nezasićene masti, nalazimo u maslinovom i bundevinom ulju, ribi poput lososa, sardine, tune i skuše, orašastim plodovima i sjemenkama (orah, badem, suncokretove i bundevine sjemenke), avokadu.
Ako se unose u velikim količinama, zasićene ili tzv. loše masti mogu dugoročno da povećaju rizik od srčanih oboljenja i gojaznosti.
Posebnu pažnju treba obratiti na trans-masne kiseline. One se nalaze u industrijski prerađenoj hrani, keksu, krekerima, prženim jelima, dok se zasićene masti nalaze u životinjskim mastima i tropskim uljima.
Trans-masti treba u potpunosti izbaciti iz ishrane, a unos zasićenih masnoća ograničiti.
Loše masti nalazimo u masnom crvenom mesu i mesnim prerađevinama (viršle, salame, kobasice), punomasnim mliječnim proizvodima (posebno sa visokim sadržajem pavlake i putera), industrijskim pekarskim proizvodima, grickalicama i slatkišima, piše Politika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.