Pogađa oko 45% odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama. Zabrinjavajuće je to što približno polovina ljudi sa hipertenzijom nema adekvatno kontrolisan krvni pritisak, što može povećati rizik od srčanog udara, moždanog udara i bolesti bubrega. Važno je liječiti visok krvni pritisak u bilo kom životnom dobu rekao je on.
Čak i uz pomoć lijekova, neki ljudi imaju poteškoća da održe vrijednosti krvnog pritiska van opsega hipertenzije, koja se definiše kao sistolni krvni pritisak iznad 130 mmHg ili dijastolni pritisak iznad 80 mmHg. Tu važnu ulogu mogu imati životne navike, poput ishrane i fizičke aktivnosti. Prema novoj studiji, dvije specifične vrste vježbi mogu pomoći u snižavanju krvnog pritiska u roku od 24 sata.
Šta je studija pokazala?
Studija, objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine, bila je obimna sistematska analiza i meta-analiza koja je prikupila podatke iz 31 prethodne studije o vježbanju i povišenom krvnom pritisku. Ukupno su analizirani podaci 1.345 osoba sa hipertenzijom.
Istraživači su proučavali različite vrste fizičke aktivnosti, uključujući:
aerobne vježbe
intervalni trening visokog intenziteta (HIIT)
kombinovane treninge
pilates
Utvrđeno je da su dvije vrste treninga bile najefikasnije u snižavanju krvnog pritiska:
Aerobne vježbe (npr. džogiranje ili vožnja bicikla) u kombinaciji sa treningom snage (npr. dizanje tegova)HIIT (intervalni trening visokog intenziteta)
Istraživači su otkrili da su oba pristupa značajno smanjila i sistolni i dijastolni krvni pritisak kod osoba sa hipertenzijom tokom perioda od 24 sata poslije vježbanja.Takođe je pokazano da su HIIT, aerobni trening ili njihova kombinacija, sprovođeni tokom perioda od četiri nedjelje, doveli do značajnog smanjenja i sistolnog i dijastolnog krvnog pritiska.
– Ova studija je samo potvrdila ono što su brojne prethodne studije već pokazale u vezi sa koristima fizičke aktivnosti za osobe sa povišenim krvnim pritiskom – kaže Berger.
Kako vježbanje snižava krvni pritisak
– Vježbanje pomaže u snižavanju krvnog pritiska na nekoliko ključnih načina. Aerobne vježbe, na primer, poboljšavaju zdravlje krvnih sudova tako što ih čine elastičnijim. To omogućava lakši protok krvi, smanjujući pritisak na arterije – kaže Amar Šere, kardiolog specijalizovan za neinvazivnu kardiologiju.
Dr Šere dodaje da vežbanje takođe pomaže u regulaciji nervnog sistema, što dovodi do nižeg krvnog pritiska.
Namerno i redovno fizičko kretanje, poput treninga snage i aerobnog treninga, može takođe dovesti do korisnih promena u osjetljivosti na insulin, nivou upale i oksidativnom oštećenju, dodaje Berger. Sve to doprinosi zdravijim krvnim sudovima i samim tim slobodnijem protoku krvi kroz organizam, prenosi Ona.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.