Zadovoljava želju za slatkim, a u isto vrijeme štiti organizam od brojnih bolesti. Unošenje najmanje jedne i po do dvije šolje raznovrsnog voća dnevno može da ojača antioksidativne sposobnosti organizma. Voće je bogato jedinjenjima koja smanjuju upalne procese, a koja su upravo važna u zaštiti od srčanih bolesti, dijabetesa, određenih vrsta raka i bolesti crijeva. Kako da unesete dovoljno zdravog voća? Jedna od strategija jeste da konzumirate sezonske plodove grožđe i koštunjavo voće tokom ljeta, jabuke i kruške u jesen, nar zimi, a citruse i trešnje u proljeće.
Hrana kao lijek
Filozofija „hrana je lijek“ uklapa se u sve veće interesovanje za medicinu životnog stila i cjelovit pristup zdravlju. Cilj nije samo liječenje bolesti, već otklanjanje uzroka hroničnih stanja i njihova prevencija. Iako je gotovo svako voće bogato hranljivim materijama koje štite organizam, pojedine vrste posebno se izdvajaju zbog svog protivupalnog dejstva, prenosi health.harvard.edu, zdravlje.kurir.rs.
Bobičasto voće
Jagode, kupine, brusnice i borovnice spadaju među najmoćnije izvore antioksidanasa i protivupalnih jedinjenja. Osim vlakana i vitamina C, sadrže biljne pigmente poput antocijanina i elaginske kiseline, koje imaju niz zdravstvenih koristi.
Istraživanja pokazuju da veća konzumacija bobičastog voća može da bude povezana sa manjim rizikom od razvoja srčanih bolesti, Alchajmerove bolesti i dijabetesa.
Vrijeme je za trešnje
Krajem maja i početkom juna pijace su prepune svježih, crvenih i sočnih plodova prepoznatljivog ukusa. Trešnje, koje su bogate vitaminima, mineralima, biljnim vlaknima, organskim kiselinama i pektinom, predstavljaju nezaobilazan deo letnje ishrane.
Pored svoje hranljive vrednosti, smatraju se i izuzetno korisnim za organizam, a zahvaljujući sposobnosti da podstiču proizvodnju kolagena, često se koriste i kao prirodni sastojak u preparatima za njegu kože.
Jabuke
Stara izreka koja izjednačava jabuku sa zdravljem ima osnova. Studija koja je obuhvatila skoro 35.000 žena pokazala je da je konzumacija jabuka i krušaka povezana sa manjim rizikom od smrti usled srčanih bolesti.
Vlakna, vitamin C, pektin i polifenoli iz jabuke povezani su sa protivupalnim dejstvom i povećanjem broja korisnih bakterija u crevima.
Koštunjavo voće
Trešnje, breskve, kajsije i šljive bogate su vlaknima, vitaminom C, kalijumom i različitim fitonutrijentima. Posebno se izdvajaju trešnje, koje su najviše proučavane među ovom grupom voća.
Neka istraživanja sugerišu da trešnje mogu da smanje bol i upalu nakon fizičke aktivnosti, kao i rizik od napada gihta. Za ove efekte vjerovatno su zaslužna fenolna jedinjenja koja imaju protivupalno dejstvo.
Citrusno voće
Pomorandže, grejpfrut, limun i limeta poznati su po visokom sadržaju vitamina C. Osim toga, sadrže vlakna, kalijum, kalcijum, vitamine B grupe, bakar i brojne protivupalne fitonutrijente poput flavonoida i karotenoida.
Iako je sprovedeno manje istraživanja na ljudima, hranljive materije iz citrusnog voća povezuju se sa zaštitom zdravlja srca.
Nar
Sitna zrna nara prava su riznica vitamina C i K, kalijuma, vlakana i moćnih fitonutrijenata kao što su antocijanini i resveratrol. Upravo ove supstance mogle bi da stoje iza brojnih zdravstvenih koristi koje se pripisuju naru.
Grožđe
Grožđe je bogato vlaknima, vitaminima C i K, kao i snažnim fitonutrijentima koji pomažu organizmu u borbi protiv upalnih procesa.
Brojna istraživanja ukazuju da redovno konzumiranje voća bogatog antioksidansima može da doprinese očuvanju zdravlja srca, krvnih sudova i cjelokupnog organizma.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.