Ima li sladoled išta zdravo: Stručnjak otkriva koliko smije da se jede i u kojim mjesecima treba da se izbjegava

Tako je i sa sladoledom. On može da ima svoje mjesto u ishrani, ali kao povremeno uživanje, ne kao svakodnevna navika balans je ono što pravi razliku – ne odricanje, kaže Mia Pešić Jolović, nutricionista dijetetičar.

– Gotovo niko ne pita da li smije čokoladu ili tortu, ali sladoled kao da nosi posebnu krivicu. Svake godine čim krenu topliji dani počinje ista tema – “da li smijem sladoled”, “koliko je to loše”, “da li goji”… Zato često kažem – nije problem u sladoledu, već u tome kako i koliko ga jedemo – naglašava na početku razgovora Mia Pešić Jolović.

Da li se sladoled jede u mjesecima sa slovom R

Kad smo već kod zanimljivosti, pitali smo je i koliko je tačno da se sladoled ne treba jesti u mjesecima sa slovom R. To onda važi i za april, kao i za septembar, mjesecima u kojima se i te kako traži ova poslastica koja rashlađuje.

– Često mi pacijenti pomenu i to pravilo iz djetinjstva. Ono potiče iz vremena kada nije postojala adekvatna kontrola i čuvanje hrane. Mliječni proizvodi su se brže kvarili, pa je postojao veći rizik od bakterijskih infekcija. Danas, uz savremene uslove proizvodnje i skladištenja, ne postoji medicinski razlog da se sladoled izbjegava u aprilu ili bilo kom drugom mjesecu – objašnjava sagovornica.

Šta zapravo jedemo kada jedemo sladoled

Prema riječima Mie Pešić Jolović, kada se pogleda sastav većine industrijskih sladoleda, stvari postaju jasnije nego što djeluju na prvi pogled.

– Osim mlijeka i pavlake, oni najčešće sadrže i značajnu količinu dodatog šećera, kao i različite stabilizatore i emulgatore koji mu daju kremastu teksturu i produžavaju rok trajanja. Kod nekih proizvoda prisutne su i biljne masti nižeg kvaliteta. To u praksi znači da ne jedemo samo mliječni desert, već kombinaciju šećera i masti koja lako može da se unosi u većim količinama nego što mislimo – kaže sagovornica Blic zdravlja.

Ima li sladoled uopšte neku korist

Jedno od čestih pitanja koje joj se postavlja jeste da li sladoled ima neku korist ili je u pitanju samo prazna kalorija.

– Odgovor je negdje između. Ako je napravljen na bazi mlijeka, sladoled može biti izvor kalcijuma i određenih vitamina B grupe. Međutim, količina šećera u većini proizvoda je dovoljno visoka da te koristi ne budu razlog da ga redovno konzumiramo, već eventualno mali nutritivni plus – savjetuje nutricionista dijetetičar.

Koliko sladoleda je u redu pojesti

Kada je u pitanju količina, ona savjetuje da sladoled bude dio ishrane jednom do dva puta nedjeljno, u porciji od oko 100 do 150 grama.

– Ono što često čujem od pacijenata jeste: “Uzimam svaki dan po malo.” Upravo to “malo” se vremenom sabere i postane navika koja može da utiče na telesnu težinu i metabolizam. Posebno je važno obratiti pažnju kod osoba koje imaju insulinsku rezistenciju ili problem sa regulacijom šećera u krvi – kaže Mia Pešić Jolović.

Prednost domaćeg sladoleda

Ona sve češće preporučuje domaće varijante sladoleda, posebno pacijentima koji žele zdraviju alternativu.

– Prednost domaćeg sladoleda je u tome što znate tačno koje sastojke koristite, nema skrivenih dodataka i možete kontrolisati količinu šećera. Često se pacijenti iznenade koliko ovakve varijante mogu biti ukusne – rekla je ona i otkrila nam recepte za jednostavan domaći čokoladni i voćni sladoled.

Recept za domaći čokoladni sladoled

Potrebne su dvije zrele banane koje se prethodno isjeckaju i zamrznu najmanje četiri sata.

Banane je važno koristiti zamrznute jer upravo one daju kremastu strukturu.

Kada se izblendaju sa jednom kašikom kakaa i malom količinom mleka po potrebi, dobija se gust i kremast sladoled koji može da se jede odmah.

Ukoliko se želi čvršća tekstura, može da se ostavi u zamrzivaču još jedan do dva sata.

Recept za domaći voćni sladoled

Potrebna je jedna zamrznuta banana, šaka zamrznutih jagoda ili malina i malo jogurta ili vode.

Sve se izblendira dok se ne dobije glatka, kremasta masa.

Ova verzija ne sadrži dodat šećer, a zahvaljujući voću ima prirodnu slatkoću i osvježavajući ukus.

Sladak ukus, za gorku cijenu: Evo koliko košta sladoled u Njemačkoj, a koliko u Hrvatskoj

Za rubriku vjerovali ili ne: Muškarac popio kafu u Splitu, pa dobio račun od kojeg mu je stao dah