ŠEST GODINA OD PANDEMIJE Korona širom svijeta odnijela 7,1 miliona života, SZO upozorava da opasnost i dalje postoji

Nakon toga su slučajevi brzo počeli rasti širom zemlje, a prvi smrtni slučaj u BiH zabilježen je 21. marta 2020. u Bihaću.

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u to vrijeme je oglasio najviši globalni alarm prema međunarodnom pravu u to vrijeme.

Proglasio je izbijanje novog korona virusa – COVID-19, vanrednom situacijom u javnom zdravlju od međunarodnog značaja (PHEIC).

Simptom COVID-19 koji može da traje do kraja života

Skoro 780 miliona slučajeva i više od 7,1 miliona smrtnih slučajeva usljed COVID-19 prijavljeno je širom svijeta od decembra 2019. godine, ali se smatra da je stvarni broj veći.

SARS-CoV-2 cirkuliše tokom cijele godine, izazivajući epidemije širom svijeta bez utvrđenog sezonskog obrasca.

Simptomi obično počinju 3 do 6 dana nakon izlaganja virus i traju do 10 dana, pri čemu neke osobe imaju simptome duže vrijeme. Zaražene osobe, takođe mogu širiti virus u odsustvu simptoma ili u danima prije nego što se pojave bilo kakvi simptomi.

Sojevi virusa varijante Omikron, koji sada čine veliku većinu virusnih sojeva koji cirkulišu kod ljudi, imaju kraći period inkubacije od prethodnih.

Da li smo spremni za novu pandemiju

Šest godina kasnije SZO pita zemlje i partnere: “Da li je svijet bolje pripremljen za sljedeću pandemiju?”.

Odgovor je: I da, i ne.

– Da, u mnogim pogledima, svijet je bolje pripremljen jer su preduzeti značajni, konkretni koraci za jačanje pripremljenosti. Međutim, istovremeno, ne, jer je postignuti napredak krhak i neujednačen, i još uvijek je potrebno učiniti više kako bi se čovječanstvo sačuvalo – navodi se na sajtu SZO, koji poziva sve vlade, partnere i zainteresovane strane: nemojte zanemariti pripremljenost i prevenciju pandemije.

Ključne činjenice o COVID-19

Krajem prošle godine, tačnije u novembru 2025. godine, SZO je sumirao sve ključne činjenice o COVID-19.

– COVID-19 je bolest koju izaziva korona virus SARS-CoV-2. Postoji niz znakova i simptoma, ali najčešći simptomi koji se prijavljuju za trenutno cirkulišuće varijante su groznica, drhtavica i bol u grlu. Većina ljudi se potpuno oporavi bez potrebe za liječenjem. Osobe sa teškom bolešću ili one koje su u riziku od razvoja teške bolesti treba što pre da potraže medicinsku pomoć – kažu iz SZO.

COVID-19 i dalje problem javnog zdravlja

Navode da COVID-19 i dalje predstavlja značajan problem javnog zdravlja, sa globalnom cirkulacijom virusa SARS-CoV-2 i kontinuiranim brojem hospitalizacija i smrtnih slučajeva.

– COVID-19 izaziva virus SARS-CoV-2, koji se širi vazduhom u zaraznim respiratornim česticama zaražene osobe. Prenos je vjerovatniji u bliskom kontaktu ili zajedničkim zatvorenim prostorima. Virus se takođe može širiti dodirivanjem kontaminiranih površina, a zatim očiju, nosa ili usta.

– Zbog povećanja imuniteta od prethodnih infekcija i/ili vakcinacije, većina ljudi se oporavlja bez liječenja. Međutim, oko 6 odsto razvija post-COVID-19 stanje (PCC, ili dugotrajni COVID), koje može izazvati trajne simptome kao što su problemi sa pamćenjem, umor ili otežano disanje. PCC može uticati na svakodnevni život i zahtjeva individualizovanu negu – objašnjavaju u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Simptomi COVID-19

Najčešći simptomi su:

groznica

jeza

bol u grlu.

Manje česti simptomi su:

bolovi u mišićima i teške ruke ili noge

jak umor ili umor

curenje iz nosa ili začepljen nos, ili kijanje

glavobolja

bolne oči

vrtoglavica

novi i uporni kašalj

stegnute grudi ili bol u grudima

kratak dah

promukli glas

utrnulost ili peckanje

gubitak apetita, mučnina, povraćanje, bol u stomaku ili dijareja

gubitak ili promena čula ukusa ili mirisa

teškoće sa spavanjem.

Simptomi koji su alarm za ljekara

Osobe koje su u riziku od razvoja teške bolesti ili imaju sledeće teške simptome treba da potraže hitnu medicinsku pomoć:

otežano disanje, posebno u mirovanju, ili nemogućnost govora u rečenicama

zbunjenost

pospanost ili gubitak svijesti

uporni bol ili pritisak u grudima

koža je hladna ili lepljiva, ili postaje blokeda ili plavkasta

gubitak govora ili pokreta.

Osobe u riziku od teškog oblika bolesti

Starije osobe, osobe sa postojećim zdravstvenim problemima i nevakcinisane osobe imaju veći rizik od teške bolesti.

Ljudi koji imaju postojeća zdravstvena stanja imaju veći rizik od razvoja teške bolesti kada imaju COVID-19. Među njima su:

ljudi sa visokim krvnim pritiskom, dijabetesom, gojaznošću, hroničnim bolestima pluća, srca, jetre i/ili bubrega, rakom ili demencijom

ljudi sa reumatološkim problemima

trudnice

ljudi sa imunosupresijom, kao što su oni koji uzimaju imunosupresivne lijekove ili žive sa HIV-om.

Posljedice teškog oblika COVID-19

Potencijalne posljedice teškog oblika COVID-19 uključuju:

respiratornu insuficijenciju,

sepsu,

tromboemboliju (stvaranje krvnih ugrušaka)

multiorgansku insuficijenciju, uključujući oštećenje srca, jetre ili bubrega, i smrt.

U rijetkim situacijama, djeca mogu razviti teški inflamatorni sindrom nekoliko nedjelja nakon infekcije i mogu zahtijevati medicinsku pomoć i hospitalizaciju.

Simptomi postkovida

Neki ljudi koji su preležali COVID-19, bez obzira na to da li im je bila potrebna hospitalizacija ili ne, nastavljaju da osjećaju simptome dugo nakon završetka infektivnog perioda.

Najčešći simptomi postkovid su:

umor,

bolovi u mišićima ili zglobovima,

otežano disanje,

glavobolje,

teškoće u razmišljanju ili koncentraciji.

Postkovid stanje može uticati na sposobnost osobe da obavlja svakodnevne aktivnosti kao što su posao ili kućni poslovi, piše Blic.