Istraživanja pokazuju da se materijalizam povezuje s manjim nivoom sreće, a ti obrasci nastaju već u djetinjstvu, oblikujući način na koji deca uče zahvalnost, razumevanje truda i osjećaj zadovoljstva.
Namera roditelja uvijek je dobra, ali ponekad pokloni počnu da imaju suprotne efekte od željenog. Psihoterapeut sa više od 25 godina iskustva, Šon Grover tvrdi da roditelji koji djeci kupuju previše poklona često kasnije uoče sledeće probleme.
Često destruktivno ponašanje
– Djeca koja tokom praznika pohlepno grabe poklone često kasnije razviju negativne socijalne i emocionalne obrasce. Jedno istraživanje pokazalo je da takva djeca u odraslom uzrastu češće upadaju u dugove na kreditnim karticama, sklonija su kockanju i kompulsivnoj kupovini. Kratki nalet sreće nestaje brzo, a ostaje stalan osjećaj da im treba još – objašnjava Grover za YourTango.
Niže samopoštovanje
Trajno samopoštovanje zasniva se na identitetu, a ne na količini stvari koje dijete posjeduje.
Psihoterapeut ističe:
– Studije potvrđuju da ne postoji povezanost između materijalnih dobara i sreće ili samopouzdanja. Djeca koja imaju manje stvari, ali čvrste odnose sa roditeljima i vršnjacima, postižu više rezultate na testovima samopoštovanja, imaju manje problema u ponašanju i pokazuju veću otpornost – istakao je on, prenosi Index.
Pad dugotrajnog oskećaja sreće
Istraživači koji su objavljivali u Harvardovom Journal of Happiness otkrili su da ljudi više cene poklone koje daju drugima nego one koje kupuju za sebe.
– Oni koji daruju postižu i više rezultate na ljestvicama ličnog zadovoljstva. Deca koja razvijaju velikodušnost stiču jači osjećaj povezanosti i više sreće, dok se kod dece fokusirane samo na primanje poklona češće razvija manjak empatije i egocentričnost – zaključio je Grover.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.