Rezultati su pokazali da ono što pijemo u najranijem uzrastu može imati dugoročne posljedice po zdravlje srca i krvnih sudova.
– Prehrambene navike stečene u djetinjstvu mogu ostaviti trajne posledice na zdravlje. Istovremeno, visok krvni pritisak danas se sve češće javlja kod mlađih odraslih osoba, pa čak i kod djece i adolescenata, zbog čega su rana prevencija i zdrave navike od ključnog značaja – istakla je dr Vasanti Malik, jedan od autora studije.
Gazirana pića i voćni sokovi nisu bezazleni
Istraživanje je pokazalo da su osobe koje su svakodnevno pile dvije ili više porcija zaslađenih napitaka imale čak 52 odsto veći rizik od razvoja visokog krvnog pritiska u odnosu na one koji su ih pili ređe od tri puta nedjeljno.
Posebno se izdvajaju gazirana pića, koja su bila povezana sa značajno većim rizikom od hipertenzije.
Ni voćni sokovi nisu se pokazali potpuno bezazlenim. Učesnici koji su pili jednu i po ili više čaša voćnog soka dnevno imali su 35 odsto veći rizik od razvoja visokog krvnog pritiska u odraslom dobu u poređenju sa onima koji su ih pili rijetko.
Jedna promjena može značajno da smanji rizik
Dobra vijest je da male promjene u ishrani mogu imati veliki efekat.
Istraživači su utvrdili da je zamena jedne dnevne porcije zaslađenog napitka cijelim voćem povezana sa 22 odsto manjim rizikom od razvoja visokog krvnog pritiska.
Slično tome, osobe koje su umjesto voćnog soka birale svježe voće imale su 19 odsto manji rizik od hipertenzije.
Zamena gaziranih pića vodom ili mlekom takođe je bila povezana sa manjim rizikom, iako nešto skromnijim.
Zašto je cijelo voće bolji izbor?
Stručnjaci objašnjavaju da problem nije samo u fruktozi, već u obliku u kojem se unosi. Za razliku od voćnih sokova, cijelo voće sadrži vlakna, koja usporavaju apsorpciju šećera i povoljno utiču na metabolizam i zdravlje krvnih sudova.
Zbog toga preporučuju da se djeci i odraslima prednost daje svežem voću, dok bi zaslađena pića i voćne sokove trebalo ograničiti.
Važna poruka za roditelje
Visok krvni pritisak jedan je od glavnih faktora rizika za srčani i moždani udar, a stručnjaci upozoravaju da se sve češće dijagnostikuje kod mlađih osoba.
Iako ova studija ne dokazuje da zaslađeni napici direktno izazivaju hipertenziju, pokazuje jasnu povezanost između njihovog redovnog konzumiranja od djetinjstva i većeg rizika u odraslom dobu.
Poruka istraživača je jednostavna – što djeca ranije usvoje zdrave navike i umesto gaziranih pića i sokova češće biraju vodu i celo voće, to su veće šanse da će sačuvati zdravlje srca i krvnih sudova u kasnijim godinama.
jDeca koja piju energetska pića podložnija su mentalnim poremećajima: Od hiperaktivnosti do depresije i suicidalnih misli, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.