Premalo kretanja, previše prerađene hrane, cigarete i hroničan stres značajno doprinose porastu holesterola, ali dobra vijest je da vi imate kontrolu promjenom navika možete da popravite njegove vrijednosti i smanjite rizik od srčanih oboljenja.
Istovremeno, takve promjene pomažu i u regulaciji tjelesne težine, što takođe smanjuje opterećenje srca.
Dvostruko dejstvo fizičke aktivnosti
Sjedelački način života jedan je od najvećih „krivaca“ za porast lošeg LDL holesterola. Ljudsko tijelo je stvoreno da se kreće, a kada to ne radimo, metabolizam usporava i masnoće se teže razgrađuju u krvotoku.
Stručnjaci Američkog udruženja za srce savjetuju najmanje 150 minuta umjerenog vježbanja nedjeljno – to može da bude brza šetnja, lagano trčanje, plivanje ili vožnja bicikla.
Vežbanje nije važno samo zbog trošenja kalorija. Ono aktivno povećava nivo „dobrog“ HDL holesterola, koji pomaže da se ukloni višak LDL-a iz krvi.
Kao blaža, ali delotvorna opcija, preporučuje se i joga, koja pored fizičkog efekta doprinosi i smanjenju stresa.
Koja hrana tiho sabotira holesterol?
Ishrana direktno utiče na nivo holesterola, a pojedine namirnice, često neprimjetno, narušavaju zdravlje srca.
Trans masti: Najčešće se nalaze u prženoj hrani, pecivu, kolačima i prerađenom mesu. Dokazano značajno podižu LDL.
Zasićene masti: Ako crveno meso i punomasne mliječne proizvode zamijenite maslinovim uljem, avokadom, orašastim plodovima i sjemenkama, možete da napravite veliku razliku.
Umjesto nezdravih masti, jelovnik bi trebalo da bude bogat rastvorljivim vlaknima – ovsene pahuljice, pasulj, voće i povrće dokazano snižavaju LDL. Mediteranska ishrana, koja naglašava zdrave masti i vlakna, pokazala se kao najbolja za zdravlje srca, a male i doslijedne zamjene namirnica vremenom donose ogroman benefit za krvne sudove.
Kako prestanak pušenja utiče na holesterol?
Prestanak pušenja ne donosi korist samo plućima, već značajno popravlja i lipidni status. Cigarete oštećuju krvne sudove, podstiču nakupljanje plaka i povećavaju rizik od bolesti srča. Uz to, smanjuju nivo HDL-a, pa tijelo teže uklanja višak LDL iz krvi.
Dobre promjene počinju brzo – HDL može da poraste već prvih mjeseci nakon odvikavanja. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi da prestanak pušenja ublažava rizik od brojnih teških stanja: od aritmija, iznenadne srčane smrti, do srčane slabosti, tromboze i bolesti perifernih arterija.
Da li stres tiho uništava vaše srce?
Hroničan stres ne podiže direktno holesterol, ali snažno utiče kroz vaše ponašanje. Kada ste pod pritiskom, veća je šansa da posegnete za nezdravom hranom, preskočite vježbanje ili zapalite cigaretu. Evo kako da ga ublažite:
Umjesto grickalica birajte tehnike opuštanja – meditaciju, jogu ili boravak u prirodi.
Pazite na san – 7 do 8 sati noću je osnov za stabilno zdravlje.
Ograničite vrijeme pred ekranom, jer prekomjerno korišćenje telefona i računara često samo povećava nervozu.
Napomenimo da povišen holesterol može da bude i genetski uslovljen, te bi prvu kontrolu trebalo uraditi već u mladosti, između 20. i 25. godine. Ako su vrijednosti normalne, a nemate druge faktore rizika, dovoljno je da se test ponavlja na svake četiri do pet godina.
Nakon 40. rođendana, pravilo bi trebalo da bude da analize radite jednom godišnje, jer se sa godinama rizik prirodno povećava. Tako ćete imati najbolju šansu da na vrijeme otkrijete eventualne promjene i spriječite komplikacije, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.