Ishrana

Tikvice su mnogo više od običnog povrća: Evo kako pomažu srcu, mozgu, imunitetu i štite organizam od brojnih bolest

Iako se u botanici svrstavaju u voće, u svakoj kuhinji se tikvice tretiraju kao povrće koje s krastavcima i dinjama pripada istoj porodici. Dijele se na ljetnje i zimske, s jedinom razlikom što ljetnje imaju tanju i mekšu kožu i u njihovom ukusu možete uživati tokom cijelog ljeta i većeg djela jeseni. Tikvice imaju čitav spektar pozitivnih dejstava na ljudsko zdravlje, a ovo su neka od njih...

Tikvice među povrćem
FOTO: PVPRODUCTIONS/FREEPIK

Regulišu pritisak

Redovno konzumiranje tikvica idealno je za one koji pate od hipertenzije. Oko 100 grama ovog povrća sadrži oko 10 odsto preporučene dnevne doze magnezijuma i kalijuma, koji umanjuje šanse za infarkt i moždani udar. Obilje vitamina A i C sprečava razvoj arterioskleroze, dok vlakna, kojih ima najviše u kori, poboljšavaju rad mozga.

Jako antikancerogeno dejstvo

Pročitajte još

Velika količina luteina u tikvicama štiti vid, a vitamin B6, riboflavin i mangan omogućavaju pravilno funkcionisanje organizma. Fitonutrijenti u soku tikvice imaju antikancerogeno dejstvo jer sprečavaju mutaciju ćelija, vitamini A i C zajedno s folnom kiselinom neutrališu kancerogene materije i tako sprečavaju pojavu raznih vrsta malignih tumora, dok visok nivo vlakana sprečava spuštanje kancerogenih materija u debelo crijevo.

Kora kao antioksidant

Iako većina baca koru posle ljuštenja, to ne bi trebalo raditi (naročito ako je tikvica mlada) jer se baš u njoj nalazi beta-katoren, koji je poznat po jakom antioksidativnom dejstvu. Ista preporuka važi i za sjemenke, jer su one jedan od najzdravijih djelova ovog povrća – bogate su cinkom, koji pomaže da se imunitet ojača, a služe i kao lijek protiv glista.

Odlične za one sa astmom i artritisom

Astmatičari bi trebalo da uvrste tikvice u redovan meni jer, zahvaljujući vitaminu C, imaju antiupalno dejstvo, što pomaže u liječenju astme. Pored toga, pozitivne rezultate daju i u liječenju reumatoidnog artritisa. Povoljno utiču i na izlučivanje mokraće, pa ih nutricionisti preporučuju oboljelima od zapaljenja bubrega i mokraćne bešike.

Za šta su sve dobre

Glava – poboljšavaju rad mozga, umanjuju rizik od moždanog udara.

Pluća – ublažavaju simptome astme.

Kardiovaskularni sistem – snižavaju povišeni krvni pritisak, sprečavaju pojavu infarkta i arterioskleroze.

Kosti – umanjuju tegobe kod reumatoidnog artritisa.

Stomak – redukuju simptome upale mokraćne bešike, bubrega, tankog crijeva i benigne hipertrofije prostate, djelotvorne su protiv opstipacije i glista.